Ako je suditi prema podacima o robnoj razmjeni do kraja studenoga, Hrvatska ni u 2012. nije uspjela smanjiti višegodišnje zaostajanje za izvoznim dometima usporedivih zemalja srednje i istočne Europe (SIE). Gubitak konkurentnosti očituje se u udjelu hrvatskoga u svjetskom izvozu, kao i u onome na tržištu EU gdje se, kako napominju u središnjoj banci, nakon višegodišnje stagnacije počeo smanjivati. Kumulativni podaci zaključno s krajem studenoga – slabašnih 1,6 posto rasta izvoza (na 8,9 milijardi eura) i pad uvoza za 0,4 posto (na 15 mlrd. eura) – upućuju da 2012. ukupno neće biti daleko od stagnantne, a to ne znači ni relativni napredak. 

Nedovoljni pomaci
Nedavno objavljeni podaci Eurostata pokazali su da je, primjerice, Slovačka u 10 mjeseci ostvarila porast izvoza za 5,3 milijarde eura ili čak 11 posto, na gotovo 53 milijarde eura (uz 2,3 milijarde eura suficita). Izvoz Poljske porastao je šest posto, na gotovo 120 milijardi eura, dok je porastom za pet posto i Češka vrijednošću izvoza premašila sto milijardi eura (102,6). Bugarska je pak u deset lanjskih mjeseci uspjela povećati izvoz za skromnih dva posto, Mađarska i Slovenija za minimalnih jedan posto, a Rumunjska niti toliko. Istovjetnu vrijednost 11-mjesečnom hrvatskom izvozu, 8,9 milijardi eura, Letonija je ostvarila u 10 mjeseci, zahvaljujući 15-postotnom napretku u odnosu na 2011. U vezi s lanjskim gubitkom izvoznih pozicija na tržištu EU, u središnjoj banci kažu kako tijekom gospodarske krize hrvatski robni izvoz "nije pratio promjene u strukturi uvozne potražnje zemalja EU".Izuzev Mađarske i Slovenije, sve su ostale usporedive zemlje (uključujući i zemlje Cefte) tijekom kriznog razdoblja znatno poboljšale svoj relativni položaj na tržištu EU, a među njima najviše Bugarska, Rumunjska i Litva.

Ipak, u HNB-u dodaju da je tijekom 2012. i kod većine njih pod pritiskom konkurenata iz drugih dijelova svijeta uslijedilo blago smanjenje udjela na tržištu EU. Preprekama uspješnosti hrvatskog izvoza posebno se pozabavio i MMF u posljednjem izvješću. "Hrvatska je napravila ograničene pomake u povećanju prisutnosti na nekim tržištima, ali je izgubila i tržišni udio u važnim izvoznim proizvodima unatoč relativno malom rastu jediničnih troškova rada za brojne izvozne proizvode, posebice u prerađivačkoj industriji", ističu u Fondu. Djelomično to pripisuju razini plaća u Hrvatskoj koja je i dalje znatno iznad prosječne u usporedivim zemljama. Točnije, "visoka je u odnosu na razinu produktivnosti, iako se razlika između plaća u Hrvatskoj i tim zemljama u proteklom desetljeću smanjila". Rastu izvoza ne pogoduju, kažu, ni slabosti povezane s necjenovnom konkurentnošću, od (ne)fleksibilnosti na tržištu rada i niske participacije radne snage do administrativnih prepreka ulaganjima, neučinkovitog pravosuđa te sporog restrukturiranja poduzeća.

Pad brodogradnje
Vezano uz slabašne rezultate robnog izvoza u 2012., treba reći da je tome uvelike pridonio velik pad izvoza brodova u odnosu na prethodne dvije rekordne godine, dok je izvoz ostale robe imao blagi uzlazni trend. U 11 mjeseci izvoz brodova pao je za više od 30 posto, a kad se isključe brodovi, ostale djelatnosti ostvarile su u prosjeku rast izvoza od 5,8 posto posto. Pritom je, primjerice, izvoz prehrambenih proizvoda kao i izvoz djelatnosti proizvodnje strojeva i uređaja porastao i nešto više (7,6 i 7,2 posto). No, brodogradnja je sa svim svojim problemima važan dio priče o hrvatskom izvozu. U HNB-u tako i za 2013. predviđaju nastavak tek blagog oporavka ukupnog robnog izvoza, u prvom redu zahvaljujući jačanju inozemne potražnje zbog snažnije realne gospodarske aktivnosti u svjetskim ekonomijama.  U prvom polugodištu očekuje se i pojačan izvoz na regionalnim tržištima Cefte, nakon čega Hrvatska (ulaskom u EU) istupa iz tog multilateralnog ugovora o slobodnoj trgovini.

Nikako da krene

Desetljeće stagnacije

Postotni udjel Hrvatske u svjetskom izvozu više-manje stagnira cijelo desetljeće, što nije slučaj s ostalim zemljama SIE. Dok je u posljednjih pet godina udjel 12 tzv. novih članica EU u svjetskom izvozu u prosjeku povećan za 10,7 posto, Hrvatska je u tih pet godina izgubila čak 18 posto svog nekadašnjeg udjela. Sve su spomenute zemlje SIE u razdoblju od 2000. do 2008. imale su veći prosječan rast izvoza od Hrvatske (s prosječnih 15-ak posto), a od 2009. do 2011. jedino je Hrvatska zabilježila pad.