Najslabiji su rast na godišnjoj razini bilježile Danska i Velika Britanija, od 1,2 odnosno 1,4 posto.
Hrvatska je uz Grčku u četvrtom tromjesečju 2017. zabilježila najslabiji rast BDP-a na tromjesečnoj razini među zemljama Europske unije, pokazuje u srijedu objavljeno izvješće europskog statističkog ureda.
Hrvatski je BDP u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju prema sezonski prilagođenim podacima porastao 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećan 0,7 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Hrvatska je uz Grčku u četvrtom tromjesečju 2017. zabilježila najslabiji rast BDP-a na tromjesečnoj razini među zemljama Europske unije, pokazuje u srijedu objavljeno izvješće europskog statističkog ureda.
Hrvatski je BDP u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju prema sezonski prilagođenim podacima porastao 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećan 0,7 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Istu je stopu rasta, najnižu među zemljama Europske unije prema raspoloživim podacima Eurostata, bilježila i Grčka.
Nešto je snažnije na tromjesečnoj razini poraslo talijansko i latvijsko gospodarstvo, za 0,3 posto.
Najsnažniji je rast u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca bilježila Estonija, od 2,2 posto. Slijede Slovenija s 2,0 posto i Litva s 1,4 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.
Na godišnjoj je razini prema raspoloživim podacima Eurostata najsnažniji rast u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju bilježila Rumunjska, od 7,0 posto. Slijede Slovenija sa 6,2 posto, Estonija s 5,3, Češka 5,2 i Mađarska 4,9 posto.
Najslabiji su rast na godišnjoj razini bilježile Danska i Velika Britanija, od 1,2 odnosno 1,4 posto.
Potvrđene procjene za EU i eurozonu
Europski su statističari ujedno potvrdili važeće procjene tromjesečnog rasta gospodarstva EU-a i eurozone, od 0,6 posto prema sezonski prilagođenim podacima. U trećem prošlogodišnjem tromjesečju oba su područja bilježila rast od 0,7 posto.
Sve su sastavnice BDP-a prema podacima Eurostata dale pozitivan doprinos rastu BDP-a EU-a i eurozone uz izuzetak zaliha, primjećuju u Eurostatu.
Podaci o sastavnicama pokazuju također oporavak bruto ulaganja u fiksni kapital, koja su u EU i eurozoni na tromjesečnoj razini porasla 0,9 posto. U prethodnom su tromjesečju u EU neznatno porasla a u eurozoni blago pala.
Izvoz je u EU u četvrtom tromjesečju 2017. poskočio 1,7 posto a u eurozoni 1,9 posto, blago ubrzavši u odnosu na prethodna tri mjeseca. Tempo rasta uvoza gotovo je pak udvostručen, na 1,3 posto u EU, te na 1,1 posto u eurozoni.
Potrošnja kućanstava bilježila je najslabiji rast, od 0,3 posto u EU, te 0,2 posto u eurozoni.
Eurostat je također potvrdio procjene godišnjeg rasta BPD-a u EU i eurozoni u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju, od 2,6 odnosno 2,7 posto. U trećem tromjesečju 2017. oba su područja bilježila rast aktivnosti na godišnjoj razini od 2,7 posto.
U cijeloj prošloj godini gospodarstvo EU-a poraslo je 2,4 posto, nakon 2,0-postotnog rasta u 2016. Ubrzale su i aktivnosti u eurozoni, na 2,3 posto, u odnosu na 1,8 posto u 2016.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Važna je stabilnost.
Makar bila oko nule.
da li je javio netko Kolindi
ajde neka netko nazove i provjeri što je sada to
zar nismo na inauguraciji čuli nešto Švicarska
otkuda sada Grčka to je sigurno neka greška
Fak, pa kak sad to???
Mislil sam da su nasi politicari vrhunski intelektualci, lideri i manageri koji rade za opce dobro, a ne za svoj djep.
1,2% rasta u Danskoj, zemlji s DGP-om iznad 300 milrd. € i s 5,6 mio. stanovnika, što po glavi stanovnika iznosi GDP od 53.000,00 €. Znači, pet puta viši od hrvatskog ! Ne može se uopće uspoređivati. Jer 1,2% rasta na 53.000,00 €, je dodanitnih 636,00 €, što bi odgovaralo hrvatskom rastu (GDP po glavi stanovnika 11.600,00 €), od 7,37%. Zato, procentualno uspoređivanje rasta jedne ekonomije s drugom, bez uzimanja osnovice u obzir, nema nikakve logike niti smisla. Jedino budalama dobro zvuči. Kao, nismo zadnji.
Uključite se u raspravu