Hrvatska će biti porezno najopterećenije turističko tržište, slijedi pad ulaganja

Autor: Marija Crnjak , 08. studeni 2016. u 22:00
Vladimir Preveden, managing partner u tvrtki Roland Berger Austrija

S padom PDV-a od 2012. unatoč krizi porastao je broj poduzetnika i zaposlenika za oko 48 posto, a ulaganja u imovinu za 50 posto.

Hrvatska će nakon podizanja stope PDV-a u ugostiteljstvu postati porezno najopterećenije turističko tržište na Mediteranu, što bi moglo negativno utjecati na turizam u trenutku u kojem Hrvatska konačno ima ogromnu šansu za zauzimanje snažne pozicije na turističkoj karti Europe, u razgovoru za Poslovni dnevnik upozorava Vladimir Preveden, managing partner u konzultantskoj kući Roland Berger Austrija.

Prevedena je vijest o porastu PDV-a neugodno iznenadila, a jednako negativnu reakciju očekuje i od investitora koji se posebno klone nesigurnog pravnog okvira u državama u kojima posluju, a u Hrvatskoj će ovo biti treća promjena poreza u zadnje četiri godine. "Redovito pratimo trendove u turizmu u Hrvatskoj i na globalnoj razini. Bio sam vrlo neugodno iznenađen informacijom da se stopa PDV-a u ugostiteljstvu podiže s 13 na 25 posto, dakle pričamo o gotovo duplom povećanju. Tri su razloga zašto nema ekonomskog opravdanja za uvođenje veće stope PDV-a.

Prvenstveno, Hrvatska je napokon izašla iz šestogodišnje recesije, jedne od najdužih na svijetu, te sektor turizma doživljava svojevrsnu ranu renesansu. Investicije su u porastu, broj gostiju raste, a strani mediji sve češće navode Hrvatsku kao turističku destinaciju u trendu. Drugo, u kontekstu Mediterana, Hrvatska već sada prednjači po visini stope PDV-a u ugostiteljstvu. Zemlje poput Španjolske, Francuske i Italije imaju stopu PDV-a od svega 10 posto, koju je Hrvatska imala 2013. godine. Kao treće, u okviru Strategije razvoja turizma planirani rast ulaganja u turizam od 7 milijardi eura do 2020. godine temelji se na povećanju konkurentnosti hrvatskog proizvoda, a jedna od ključnih pretpostavki je adekvatno investicijsko okruženje, smanjenje poreznog opterećenja i troška države te primjena smanjene stope PDV-a od 10 posto.  

Obzirom da bi se globalna industrija turizma trebala udvostručiti u sljedećih 20 godina, Hrvatska trenutno ima nevjerojatnu šansu za zauzimanje snažne pozicije na turističkoj karti Europe. Iz navedenih razloga, bilo kakve izmjene koje mogu imati negativan efekt na hrvatski turizam, kao najvažniji sektor hrvatskog gospodarstva čiji prihodi prema procjeni MMF-u direktno čine visokih 18% BPD-a te konstantno rastu, trebale bi biti detaljno analizirane u suradnji sa strukom i turističkim sektorom. 

Zašto bi turizam i ugostiteljstvo imali niže stope PDV-a, a ne neke druge djelatnosti? Svi bi htjeli biti iznimke, zašto baš turizam?
U svim zemljama EU postoje kategorije proizvoda i usluga na koje se može obračunati smanjena stopa poreza. Gotovo u svim članicama EU, sektor turizma ulazi u takvu kategoriju. Kao prvo, turizam je industrija s velikom razinom konkurentnosti, te je vrlo osjetljiva na promjenu cijena. Smanjenje poreza se odražava nižom cijenom ili većom dodanom vrijednošću proizvoda i usluga, što proizvod ili uslugu čini konkurentnijom i rezultira povećanom turističkom potražnjom i potrošnjom. Također, ovakva stimulacija turizma ima i pozitivan efekt na stvaranje novih radnih mjesta u turizmu ali i povezanim djelatnostima poput građevinarstva, jer je turizam u fazi rasta i razvoja visoko kapitalno intenzivna industrija. Stoga se "nenaplaćen" porez radi snižavanja stopa nadoknađuje kroz povećani iznos poreza na dohodak, generiran novim radnim mjestima u turizmu i povezanim djelatnostima. U konačnici, turizam je u velikom dijelu zapravo izvoz usluga na strana tržišta, a izvoz u pravilu nije obveznik PDV-a na tržištu izvoznika i važan je izvor stabilnosti platne bilance, što je za Hrvatsku osobito važno jer nema druge snažne izvozno orijentirane industrije. Ovo su osnovni principi zašto države smanjuju porez u turizmu, iako je porezna politika puno kompleksnija i mogla bi se promatrati u još širem ekonomskom kontekstu. 

Stoji li stoga kritika da ugostitelji nakon spuštanja PDV-a 2012. nisu snizili cijene?
Radi teške ekonomske situacije u Hrvatskoj, ne čudi da neki ugostiteljski objekti nisu snizili cijene, no pozitivni efekti u ugostiteljstvu nisu i ne smiju biti promatrani samo kroz cijene usluga. Situaciju moramo pogledati iz jedne šire perspektive. Prema informacijama FINA-e, nakon smanjenja stope PDV-a za ugostitelje sa 23% na 10% u 2013., odnosno na 13% u 2014. godini broj poduzetnika u ugostiteljstvu je porastao sa 4278 na 6324 a broj zaposlenih sa 21.076 na 31.247 u 2015. godini. Dakle pričamo u povećanju broja poduzetnika i zaposlenika za otprilike 48 posto, unatoč ekonomskoj krizi koja je još bila u punom jeku. Samo u ugostiteljstvu ulaganja u dugotrajnu imovinu su također povećana gotovo 50% u odnosu na 2012. godinu, a upravo su ta ulaganja ključ daljnjeg razvoja hrvatskog turizma u smjeru kvalitetne ponude bez koje danas ne možete biti konkurentni na svjetskom tržištu.

Kako Hrvatska trenutno stoji po pitanju interesa stranih ulagača? Kako oni gledaju na ovakve poteze? 
Hrvatska ima jedinstvenu priliku da iskoristi trenutno stanje niskih kamatnih stopa, sklonosti emitivnih tržišta radi sigurnosnog stanja i izlaza iz recesije u EU kako bi ozbiljno razvila svoj turizam, podigla konkurentnost i zauzela visoku poziciju koja joj pripada s obzirom na prirodne resurse i zemljopisnu poziciju. Investicije u Hrvatskoj su u 2014. iznosile blizu 400 milijuna eura, u 2015. oko 500 milijuna, a prema preliminarnim informacijama Ministarstva turizma procjena za 2016. je blizu 700 milijuna eura. Unatoč još visokom stupnju birokracije u javnom sektoru prema iskustvima stranih investitora u Hrvatskoj, te negativnih efekata dugogodišnje recesije, možemo reći da se strani investitori opet lagano okreću Hrvatskoj. Upravo je turizam jedan od sektora s najvećim potencijalom za ulazak novih investitora kojima država sada poručuje da ne mogu računati na stabilno ulagačko okruženje. Bitno je razumjeti da strani investitori traže sigurne i stabilne pravne okvire u državama u kojima ulažu te su jako osjetljivi na promjene. Prijedlog povećanja porezne stope zasigurno će imati veliki negativan odjek i uliti dodatnu nesigurnost u perspektivu ulagača. U sektoru turizma bi to bila treća promjena stope poreza u zadnje četiri godine, što je vrlo problematično. Investitori su plašljivi, a prilika za ulaganja i zemalja koje se danas bore da stvore što atraktivnije uvjete ima zaista mnogo.

Investicije

Hotelijeri spominju moguć pad ulaganja od oko 12 milijardi kuna u sljedeće tri godine ako prođe prijedlog povećanja PDV-a. Je li to realna brojka?
Pad investicija se sigurno može očekivati kao posljedica udvostručenja stope PDV-a, ali obzirom da mi nismo radili takvu studiju ili analizu ne mogu procijeniti koliko bi on iznosio. No, primjeri iz drugih zemalja poput Grčke potvrđuju jako visoku osjetljivost ulagača na poreznu politiku i percepciju stabilnosti političko-ekonomskog okruženja.

Komentari (3)
Pogledajte sve

Ove ugostitelje , koji su puni para- naročito Istra, Dalmacija, Dubrovnik…./ koji još i prosvjeduju/
teško je gledati bez gorčine..
Dečki, zbilja nemate mjeru…..


A ako već uspoređujemo cijene, on da ne treba daleko ići. Recimo u Trstu su cijene u kafićima i restaurantima duplo više nego u Dubrovniku.

eto, upravo u ovome ti je sažet sav odgovor…cijene su duplo veće a input, tj. repromaterijal je jeftiniji ili u najgorem sl. isti

dakle, plaće osoblja su više jer osim što su standardi drugačiji tj ne mogu naći radnika za manje i marže su shodno tome i više od duplo veće i dok naši ugostitelji npr. stol sa 4 osobe procjenjuju na cca 500kn isti taj stol sa istom uslugom i kvalitetom u italiji, austriji, njemačkoj vrijedi pa i 3x više a od marži hr ugostitelja, kada isplatiš plaće, parafiskalne namete, amortizaciju, eventualno najam i dr. troškove, jednostavno ostane jako malo ili često kao u 1,2,3 mj ne ostane ništa ili pak minus poslovanja

ali zato je upravo zbog tih niskih marži hrvatska konkurentna jer ugostitelji, osim u 2mj. turizma, moraju preživjeti godinu a kupovna moć domaćih ljudi je s obzirom na visinu dohodka višestruko manja od navedenih drž. u okruženju.

što bi ti sada rekao kad bi se cijene hr i npr. talijanskih ugostitelja izjenačile, kada bi espresso plačao 20 kn, kada bi pivo plačao 30kn, kada bi pizzu plačao 75 kn a malo bolji obrok u restoranu i preko 250kn po osobi…bi li upoće išao na kavu ili nešto drugo ?

Ako se već uspoređuje s Francuskom ili Italijom, onda neka gospodin kaže, kolike su plaće osoblja u tim državama i koliki su troškovi režija. Naime, po mojim procjenama su režijski troškovi duplo viši nego u Hrvatskoj a plaće u prosjeku 70% više. Osim toga, stopa pdv-a od 25% se odnosi na ugostiteljstvo a ne na hoteljerstvo. Tako da ovdje ne vidim poveznicu u vezi odustajanja od hotelskih projekata. A ako već uspoređujemo cijene, on da ne treba daleko ići. Recimo u Trstu su cijene u kafićima i restaurantima duplo više nego u Dubrovniku.

New Report

Close