Možda to ne primjećujemo, ali kupovna moć nam je, barem sudeći po statistici, strelovito porasla u prošloj godini. Prema rastu kupovne moći, Hrvatska je čak apsolutni prvak među članicama Europske unije. Realni medijalni dohodak u 2024. godini rastao je čak 21,1 posto na 16.277 eura godišnje. Lani smo pretekli Litvu i sada osam članica EU ima niži realni medijalni dohodak od Hrvatske.

“S obzirom na očekivani rast bruto plaća u 2025. godini od 8,5 posto, očekujemo da ćemo ove godine prestići i Estoniju, a vjerojatno i Češku. Hrvatska je lani bila i rekorder u rastu zaposlenosti uz stopu od 6,5 posto, koji se nastavlja i u 2025. godini tijekom koje očekujemo dodatni rast od oko tri posto.

To je šest puta brži rast zapošljavanja od prosjeka CEE regije, koji je projiciran na jedva 0,5 posto. Svjedoci smo i snažnog rasta nenamjenskog potrošačkog kreditiranja na razini od 15 posto godišnje, kojeg smo zabilježili i u drugoj polovini prošle godine”, navode iz HUP-a.

Približavamo se sredini EU
Trgovina na malo u prvom kvartalu ove godine bilježi sporiji realni rast od 3,5 posto godišnje, što je osjetno usporavanje nakon rasta potrošnje od 6,6 posto u četvrtom kvartalu 2024. godine. To nije neočekivano jer je rezultat pod snažnim utjecajem visoke lanjske baze, zimskih bojkota potrošnje te kasnijeg Uskrsa ove godine.

I u takvom kontekstu, realni rast osobne potrošnje je snažniji nego u ostatku CEE regije (oko 1,5 posto), što nije iznenađenje s obzirom na relativno znatno brži realni rast bruto plaća i zaposlenosti u odnosu na okruženje, stoji u Fokusu tjedna Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

S obzirom na sporiji rast osobne potrošnje i graditeljstva te malo niži doprinos neto izvoza, prvi ovogodišnji podaci upućuju na usporavanje realnog rasta BDP-a u prvom kvartalu 2025. godine na razinu od oko tri posto nakon rasta od 3,8 posto zabilježenog tijekom prošle godine.

“Na razini cijele 2025. godine također očekujemo sporiji, no i dalje respektabilan realni rast osobne potrošnje od 4,1 posto nakon 5,8 posto u 2024., a na krilima snažnog rasta bruto plaća od oko 8,5 posto (realno oko pet posto) kojeg podupire rast plaća u širem javnom sektoru do 10 posto, daljnjim pritiscima na dodatni rast primanja zaposlenika, relativno visoke indeksacije mirovina za cijene i plaće u prošloj godini te povećanju naknada građanima iz proračuna (+7,4 posto ili 777 milijuna eura).

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Očekujemo i dalje solidan rast potrošačkog kreditiranja sukladno snažnom tempu rasta plaća te optimizma potrošača – od 2019. godine konzistentno iznad prosjeka EU. Snažnija turistička sezona je glavni pozitivni rizik za potrošnju, s obzirom na pozitivne najave vodećih turističkih operatera te poboljšanje pouzdanja u sektoru usluga u EU”, pišu iz HUP-a.

Povećanje javne potrošnje
Iako snažan rast javne potrošnje, robusno tržište rada te EU fondovi produljuju relativno snažan rast osobne potrošnje i općenito ekonomije u ovoj godini, postojeći tempo rasta je neodrživ. Snažan rast javne potrošnje u izbornom ciklusu (na izmaku) ‘uložen’ u povećanje kupovne moći stanovništva teško je ponoviti jer, kad bi se nastavilo s ovim bujanjem javne potrošnje, Hrvatska bi ušla u proceduru prekomjernog deficita, potrošila fiskalni kapacitet te zaustavila proces poboljšanja kreditnog rejtinga.

Ključni privremeni zamašnjak agregatne potražnje također prolazi po povlačenju ‘investicijske plime’ podržane rekordnim priljevima iz EU fondova (povučeno 3,7 milijarde eura ili 64 posto iz ukupne omotnice grantova teške 5,8 milijarde eura) usred carinskih ratova s trajnim posljedicama po trošak međunarodne robne razmjene. Štoviše, dvostruko snažniji rast jediničnog troška rada (44,7 posto) u odnosu na prosjek EU (20,9 posto) u posljednjih pet godina podgrijava inflaciju te uz nekonkurentnu cijenu električne energije i porezni klin negativno djeluje na konkurentnost hrvatskih tvrtki.

To samo aktualizira HUP-ove ključne teze kako prekomjerna regulacija te intervencija u načela slobodnog tržišta nepovoljno utječu na održivost tvrtki u sektoru trgovine, dinamiku trgovine na malo i konkurenciju među trgovcima na štetu krajnjih potrošača. Ovo se već neko vrijeme odnosi na zabranu rada nedjeljom s obzirom na to da je odluka selektivna i diskriminira same trgovce prema izuzeću o propisanom ograničenju i veličini.

Iako većina članica Europske unije na neki način ograničava rad trgovaca nedjeljom, u Hrvatskoj se moglo voditi računa o relativno najvećoj izloženosti ekonomije turizmu u EU (12 posto izravnog BDP-a u ukupnom BDP-u, 12 posto izravne bruto dodane vrijednosti u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti) koji je (in)direktno odgovoran za gotovo 50 posto osobne potrošnje u cijeloj godini.