Hrana se u Hrvatskoj dobro kontrolira tako da nema straha za ispravnost

Autor: Poslovni.hr , 03. svibanj 2019. u 16:35
Panel diskusija o zdravstvenoj ispravnosti, kvaliteti hrane i originalnosti proizvoda/Igor Kralj/PIXSELL

Osim što mora privući kupca i sačuvati zdravstvenu kvalitetu hrane, funkcija ambalaže je i da potrošaču daje osnovne informacije o onome što se u njoj nalazi.

Osnovni preduvjet kvalitete hrane je njezina zdravstvena ispravnost, o čemu, uz proizvođače, često promišljaju i potrošači, svjesni rizika u prehrambenom lancu. Potrebu razmjene iskustava i podizanja svijesti o zdravstvenoj ispravnosti i sigurnosti hrane te pridavanju pažnje kontroli i uvozne robe, prepoznao je Poslovni dnevnik kroz konferenciju Sigurnost hrane – izvornost i zaštita potrošača. 

Prisutnima se putem videoveze zatim obratila Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane. "S Hrvatskom agencijom za hranu pokrenuli smo istraživanje, a u našoj anketi se više od 80 posto hrvatskih građana izjasnilo da se osjeća kao građani drugog reda kada je riječ o plasmanu proizvoda i načinu na koji ih tretiraju multinacionalne kompanije. Rezultati su bili zanimljivi – više od polovice proizvoda na našem tržištu bili su lošije kvalitete nego na njemačkom, ali i skuplje. Svega 15 posto proizvoda bilo je identično po kvaliteti na hrvatskom i njemačkom tržištu. Predsjednik Europske komisije osvrnuo se na ovaj problem i istaknuo da EU ne smije imati građane prvog i drugog reda. U Parlamentu smo promijenili i zaštitu o nepoštenoj praksi kojom se zabranjuje prodaja proizvoda koja zavarava potrošače da kupuju jedan proizvod, a zapravo je riječ o nečem lošijem, za što su predvidjeli stroge kazne", rekla je Borzan.

Provjera prije pakiranja
Na panel diskusiji o zdravstvenoj ispravnosti, kvaliteti hrane i originalnosti proizvoda, doktorica i znanstvenica Jasna Bošnir iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo kazala je kako je hrana zdravstveno ispravna ako ne sadrži teške metale, pesticide i slično. "Kada je riječ o kvaliteti, to je niz parametra, ovisno o vrsti proizvoda. Da bi hrana bila ispravna, mora zadovoljiti zdravstvenu ispravnost prije nego ide u pakiranje", upozorila je Jasna Bošnir i napomenula kako ozbiljni domaći proizvođači imaju kvalitetne proizvode i drže do brenda i kvalitete, kontinuirano prate proces proizvodnje, imaju HACCP sustav i kontrolu kvalitete proizvoda. 

"Sigurnost i kvaliteta hrane u Hrvatskoj je na zavidnom nivou i dobro se kontrolira, a i potrošači su odgovorni dovoljno da plasiraju na tržište takve proizvode. Potrošačima poručujem da pročitaju deklaracije i odaberu proizvod koji im odgovara, a proizvođačima da bolje izbrendiraju svoje proizvode i dovedu ih u status koji će biti prepoznatljiv u Europi i šire", istaknula je Jasna Bošnir. Prema statističkim podacima, u Hrvatskoj se godišnje baci više od 400.000 tona hrane, a u Europskoj uniji više od 88 milijuna tona.

S obzirom na globalni problem bacanja hrane, održana je panel diskusija kako ga riješiti. Voditeljica Odjela za socijalne i humanitarne programe i projekte, Hrvatski crveni križ, Nina Tenjer istakla je kako u zagrebačkom Crvenom križu, najvećoj samoposluzi u Hrvatskoj, imaju oko 600 djece.

"Na području Hrvatske imamo ukupno 17 socijalnih dućana koji su raspoređeni po glavnim gradovima i našim podružnicama. Ono što nam u Zagrebu olakšava proces doniranja je to što se nalazimo u velikom gradu, okruženi smo velikim brojem trgovačkih lanaca, građanima koji sami mogu donirati, ali i obrazovnim ustanovama čime budimo svijest kod najmlađih. Unatoč tužnoj strani u lancu doniranja hrane na području Grada Zagreba stabilizirali smo cijeli proces. Važno je obavijestiti donatore kako donirati i kako riješiti problem, primjerice, dostave obroka, skladištenja, troškova i kapaciteta", objasnila je Nina Tenjer.

Food safety ikona
Mreža hrane trenutačno radi na implementaciji IT sustava za doniranje hrane, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, a voditeljica projekta Ivana Vretenar objasnila je da je riječ o sustavu koji u realnom vremenu povezuje posrednike i donatore. Radi se o uredu koji bi trebao pratiti situaciju na terenu, skupljati informacije od donatora i socijalnih samoposluga te sukladno tome preusmjeravati doniranu hranu.

"Koji god se donator želi priključiti sustavu može se registrirati i ubaciti donaciju hrane u sustav. Dobro došli su svi donatori hrane, a oni mogu tražiti oslobođenje od PDV-a i porezne olakšice, s čime smo krenuli 2015. i što se na kraju i ostvarilo", kazala je Ivana Vretenar. Ambalažu kao jamac sigurnosti i ispravnosti proizvoda predstavio je Robert Zdolc, voditelj razvoja proizvoda i tehničkog servisiranja kupaca u Vetropack Straži. Oni koriste food safety sustav u proizvodnji, a posebno su oprezni u zonama u kojima hrana dolazi u kontakt s ambalažom, no za to imaju posebni sustav kontrole koji se konstantno razvija.

  "Pokušavamo već u početku učestalim mikrobiološkim kontrolama i analizama postići čistoću ambalaže na određenom nivou. Fizikalni dio je najvažniji jer moramo izbjeći bilo kakve komadiće stakla, riječ je o greškama u staklu opasnima po zdravlje potrošača. Riječ je o svakodnevnom ciklusu", kaže Robert Zdolc. Pomoćnik voditelja proizvodnje u tvrtki C pakiranje u Svetoj Heleni, Ivan Kičinbaći, prezentirao je kako prepoznati ambalažu sigurnu za hranu.

"C pakiranje je svojim proizvodima papirnatih vrećica i njihovom kvalitetom postalo jedno od najkvalitetnijih proizvođača na europskom tržištu. Važnost funkcije ambalaže je da privuče kupca i da im osnovne informacije što se nalazi u njoj. Međunarodna priznatost sigurnosti hrane je food safety ikona, koja se nalazi na svim našim proizvodima. Da bi sirovina zadovoljila naše potrebe kvalitete, moramo je prvo provjeriti i proći kontrolu, što provodi ISEGA. Potvrđujemo kvalitetu sirovine s ikonicama BRCC Food Safety Standard, IFS, HACCP te FSSC. Ti standardi nama kao kupcu omogućuju lanac sljedivosti", istaknuo je Ivan Kičinbaći. 

Komentirajte prvi

New Report

Close