Opća razina cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju potkraj veljače je, ukupno gledano, bila nešto niža nego mjesec prije, a time je godišnja stopa inflacije nakon četiri mjeseca ubrzanja napokon ponovno usporila.

Prema prvoj procjeni državnih statističara, na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u veljači u prosjeku pale za 0,2 posto, i to ponajprije kao posljedica pojeftinjenja u kategorijama hrane i neprehrambenih industrijskih proizvoda, s prosječnim mjesečnim padom cijena od 0,4 posto.

Nasuprot tome, procjene za komponentu energije sugeriraju da su prošli mjesec njezine cijene (u prosjeku) porasle za 0,6 posto, dok su cijene usluga ostale istovjetne onima iz siječnja.

Nešto nižim prosječnim cijenama hrane u veljači u odnosu na siječanj dijelom je zacijelo pridonijelo i Vladino proširenje liste osnovnih prehrambenih i higijenskih proizvoda s ograničenim cijenama, koja od 7. veljače broji 70 umjesto dotadašnjih 30 proizvoda. Komentirajući prvu procjenu inflacije za prošli mjesec premijer Andrej Plenković je podsjetio na tu, ali i neke druge mjere Vlade kojima otprije nastoji ublažiti rast cijena.

Usluge skuplje 5,7%
Subvencioniramo cijene struje, plina i goriva, a broj proizvoda ograničenih cijena podigli smo na 70. Uveli smo dodatne mjere za zaštitu potrošača i nastavljamo voditi računa o građanima s najmanjim primanjima. Sve aktere na tržištu pozivamo na društveno odgovorno ponašanje pri određivanju cijena s ciljem daljnjeg smanjenja inflacije”, poručio je na platformi X.

Prema tzv. flash procjeni Državnog zavoda za statistiku, godišnji rast potrošačkih cijena mjeren nacionalnim indeksom u veljači je usporio na 3,6 posto, sa 4 posto zabilježenih u siječnju. Ostaje vidjeti hoće li, odnosno koliko će potrajati nova silazna putanja inflacije, koja je prethodno bila prekinuta u lanjskome rujnu.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

U godišnjim usporedbama, rastom cijena i dalje prednjače usluge, koje su danas prosječno 5,7 posto skuplje nego prije godinu dana. Komponenta Hrane, pića i duhana trenutačno je na 4,9 posto godišnjeg rasta, dok je energija u prosjeku skuplja 3,4 posto, a industrijski neprehrambeni proizvodi (bez energije) 0,2 posto.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP) kao mjeri inflacije koja se koristi u usporedbama s ostalim zemljama Europske unije, godišnja inflacija u Hrvatskoj u pravilu je viša nego što sugerira domaći indeks koji ima nešto uži obuhvat.

Iako je i prema harmoniziranom indeksu veljača donijela povratak na silaznu putanju, Hrvatska je godišnjim rastom opće razine cijena i dalje pri vrhu ljestvice država europodručja. Godišnja stopa usporila nam je s 5 na 4,7 posto, a višu inflaciju u eurozoni bilježi trenutačno samo Estonija, Inače, na razini cijele eurozone inflacija je u veljači usporila s 2,5 na 2,4 posto.

Rast potrošnje
Komentirajući prvu procjenu DZS-a, u središnjoj banci ističu da je temeljna inflacija u Hrvatskoj (bez cijena energije i hrane) usporila sa 4,7 na 4,5 posto. U HNB-u ističu i kako je inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, koji ne obuhvaća potrošnju stranih gostiju i institucionalnih kućanstava (poput obrazovnih, zdravstvenih, vjerskih institucija i sl.) usporila nešto jače, pa se razlika između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja ukupne inflacije u veljači povećala. Ipak, kako je usporavanje inflacije na razini europodručja bilo blaže, dodaju i da se razlika između HICP inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja u veljači smanjila u odnosu na siječanj.

Analitičari HNB-a napominju i da je smanjenju ukupne inflacije mjerene domaćim indeksom najviše pridonijelo usporavanje inflacije cijena usluga (sa 6,3 na 5,7 posto) te u nešto manjoj mjeri i cijena energije i industrijskih proizvoda, dok se inflacija cijena hrane zadržala na razini od 4,9 posto.

Inače, usporedno s prvim procjenama inflacije ua prethodni mjesec obično pristižu i prvi podaci Porezne uprave o kretanju potrošnje mjerene fiskaliziranim prometima. Prema tim podacima, tijekom prošlog mjeseca, koji je bio obilježen kampanjom bojkota, na približno podjednakom broju izdanih računa (u 28 dana veljače) ove je godine ostvareno 2,76 milijardi eura fiskaliziranog prometa, što je za oko 8,4 posto više nego lani.