Hrvatski hotelijeri ulaze umjereno optimistični u jednu od najizazovnijih sezona posljednjih godina. Buking hotela pred Uskrs je zadovoljavajući, sličan onome iz 2023. i 2024. godinu, pa se uz oprezni optimizam u četiri uskrsna dana očekuje oko 170 tisuća gostiju. Te su dvije godine usporedive s ovom zbog ranijeg termina blagdana.

Unatoč povećanoj geopolitičkoj neizvjesnosti, hotelijeri u ovu turističku sezonu ulaze s trenutačno stabilnom razinom rezervacija i opreznim optimizmom u vezi daljnjeg razvoja turističke sezone, ali i s očekivanjima nastavka rasta troškova, koji bi i treću godinu zaredom mogli rasti po većoj stopi od rasta prihoda, istiskujući prostor za nužne investicije, glavni su zaključci ankete koju su u ožujku proveli Deloitte u suradnji s Udrugom poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) i Hrvatskom udrugom turizma (HUT). Anketa je obuhvatila turističke kompanije koje zajedno raspolažu s ukupno 259 hotela i kampova i više od 51 tisuću smještajnih jedinica.

Većina objekata, njih 55 posto, trenutačno bilježi stabilan status turističkih rezervacija u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a njih 33 posto bilježi rast od tri do šest posto. Optimizam za predsezonu dodatno potiče usporedba s 2023. godinom, a tu je situacija da čak 80 posto objekata bilježi rast rezervacija u odnosu na stanje u ožujku 2023. godine do tri posto.

Oko dvije trećine objekata ne vidi ni značajnije promjene u volumenu rezervacija po različitim tržištima, a nijedan od promatranih objekata nema naznaka promjene dužine boravka turista u odnosu na lani. Što se, pak, tiče procjene za čitavu sezonu 2026., većina hotelijera, njih 81 posto, očekuje ponavljanje razine noćenja kao i prošle godine, dok ih 14 posto očekuje rast do tri posto. Ipak, njih 64 posto, očekuje izraženiji trend last minute rezervacija nego što je to bilo prošle godine.

Pritisak troškova

S obzirom na takva očekivanja nema prostora za značajnije promjene u cijenama pa 72 posto objekata planira ove sezone rast prosječne dnevne cijene smještaja (ADR) između tri do šest posto u odnosu na prošlu godinu, što je oko procijenjene stope inflacije, pri čemu su najpozitivniji trendovi u segmentu kvalitetnih hotela te kampova.

Sektor je i ove godine pod pritiskom novog rasta troškova, a vrlo je izvjesno da će se taj pritisak i povećati u odnosu na očekivanja iz ankete zbog produbljivanja energetske krize. Čak 76 posto kompanija očekuje da će rast troškova premašiti rast prihoda, što bi bila već treća godina zaredom takvog scenarija u turizmu. Očekuje se nastavak rasta troškova rada, i to 40 posto ih očekuje rast troškova rada od tri do šest posto, njih 30 posto između šest i deset posto, a 29 posto očekuje rast iznad 10 posto.

“Hrvatski turizam ulazi u sezonu 2026. s opreznim optimizmom. Sve ukazuje na još jednu sezonu u kojoj će zbog različitih izazova trebati aktivno upravljati ponudom kako bi ponovili rezultat od prošle godine, no ono što je sigurno je da ćemo imati još jednu godinu rasta troškova većeg od rasta prihoda. To smanjuje profitabilnost i investicijski potencijal sektora koji svoju konkurentnost mora čuvati nastavkom investicija u podizanje kvalitete i u održivost.

Certifikati

Ono što se događa “iza kulisa” interneta uskoro bi mogao postati vaš najveći IT problem

Zagrebački velesajam

Sajmovi opet igraju važnu ulogu u poslovnim odlukama, što stoji iza novog interesa?

No, uvjereni smo da će i ove izazovne godine turizam pokazati da je dio gospodarstva na kojeg se može računati da amortizira prelijevanje nepovoljnih trendova i na ukupno gospodarstvo i na državne financije, kao što je to bilo u krizama prethodnih godina”, izjavio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma (HUT). Najviša očekivanja, dodaje Ostojić, imaju hoteli s pet zvjezdica.

“Taj će segment proći najbolje jer je najmanje osjetljiv na krizu. Bogate je ova kriza najmanje pogodila”, poručuje Ostojić. Jasno je da će destinacije na krajnjem jugu te Zagreb osjetiti stanoviti pad. “Nije to ništa dramatično, već proizlazi iz krizne situacije na zračnim čvorištima u Dohi i Dubaiju, preko kojih ti turisti stižu, a i još ima vremena da se djelomično ti otkazi nadoknade s nekih drugih tržišta”, komentirao je Ostojić.

Cijene vs kvaliteta

Domaće turističke kompanije identificirale su i ključne rizike za naredne dvije godine. Dok ih većina, 74 posto, u naredne dvije godine očekuje nastavak trenda rasta potražnje do pet posto, među izazovima se najviše ističu mogućnost smanjenja potražnje s ključnih emitivnih tržišta, zatim izazovi u dostupnosti kvalificirane radne snage, te percepcija Hrvatske kao precijenjene turističke destinacije gdje je rizik najveći zbog neusklađenosti cijena i kvalitete.

Zbog takvih očekivanja, gotovo 59 posto kompanija planira u iduće dvije godine investicije manje ili jednake iznosima iz prethodnog razdoblja. Još 42 posto hotelijera koji planiraju povećanje kapitalnih ulaganja namjera ih usmjeriti prvenstveno u rekonstrukciju smještajnih jedinica i javnih sadržaja te projekte održivosti i energetske učinkovitosti.

Glavne prepreke ostaju regulacija i spori urbanistički procesi, pitanja turističkog zemljišta i pomorskog dobra, profitabilnost projekata te dostupnost kvalificirane radne snage. Prema podacima HNB-a u 2025., prihodi stranih turista iznosili su 15,29 milijardi eura, dva posto više na godišnjoj razini. Ministar turizma i sporta Tonči Glavina istaknuo je “nezahvalno je iznositi precizne prognoze o daljnjem tijeku turističke godine”.

“Realno je očekivati kako će se ove godine, više nego ranije, odluke o putovanjima donositi u posljednjem trenutku jer će velika većina gostiju odlučivati unutar tjedan, dva uoči putovanja, što dodatno naglašava važnost naše konkurentnosti na međunarodnom tržištu. Zato je ključno zadržati visoku razinu odgovornosti u oblikovanju turističke ponude i cjenovne politike jer će upravo ti elementi biti presudni za očuvanje stabilnosti i nastavak pozitivnih trendova”, rekao je Glavina.