Nakon zamaha hostelskog biznisa najviše u Zagrebu, a potom i u Splitu pred desetak godina, hrvatsko tržište hostela posljednih godina pada ili stagnira, čemu je najviše pridonijela pandemija s potresom.

Istodobno, analize vodećih kuća pokazuju da će nakon određenog pada u pandemiji, ovo biti najbrže rastući segment smještaja u svijetu, s godišnjom stopom rasta od 10-ak posto, a sve zahvaljujući novim generacijama putnika koji sve više troše u destinacijama.

Iako je za hrvatsko tržište još rano govoriti o konkretnom potencijalu za rast ovog segmenta, sudeći po jakoj potražnji ovog ljeta, uskoro bi mogao uslijediti novi uzlet hostela, doznaje Poslovni dnevnik.

Štede na smještaju
Novo izvješće kuće Research&Markets o kretanju tržišta i predviđanjima do 2027. kaže da je lani globalno tržište hostela procijenjeno na 4,98 milijardi dolara, i vjerojatno će dosegnuti 8,89 milijardi dolara do 2027., s tim da bi opseg globalnog tržišta hostela trebao porasti za skoro 40%.

Rast hostela zadnjih godina u svijetu je bio čak jači od broja hotela, prvenstveno zahvaljujući stasanju generacije milenijaca, te sve većem broju mladih i solo putnika. Autori ove analize ističu kako industrija hostela raste i zbog veće potrošnje milenijalaca u destinaciji. Naime, unatoč sve većoj potrošnji na putovanja, milenijalci su vrlo orijentirani na proračun, a čini se da štede na smještaju u hostelima, kako bi im ostalo za dodatne usluge i aktivnosti.

Pritom se mijenjaju i trendovi, i to djelomice zbog pandemije, jer je prenapučenost hostela postala glavna briga među putnicima. U godinama prije pandemije, bilo je normalno da su hosteli mogli ugurati nekoliko dodatnih gostiju, čak i nakon što su puni.

I prije pandemije, stoga su opravdani problemi bili sigurnost od požara, prostorna ograničenja, neodgovarajući tuš i zahod. Nikolina Kuhar, voditeljica zagrebačkog Chillout hostela ističe kako gosti sve više traže sobe s manje kreveta. “Bitno im je da ne bude natrpano krevetima, a u višekrevetnim sobama žele biti eventualno s poznatima, prijateljima i obitelji.

To je trend koji je donijela pandemija, i vidjet ćemo kako će se odvijati poslije. Naravno, kao posljedica pandemije i potresa u Zagrebu, poslovanje hostela se posve urušilo i jako puno ih se zatvorilo. Pritom, u Zagrebu smo ranije imali situaciju da se hostelom zvao i smještaj u većim stanovima u koje bi postavili više kreveta.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Možemo reći da se sada tržište očistilo, jer su preživjeli oni koji su imali više smještajnih jedinica i mogli su primati grupe, jedini segment koji je bez niskobudžetnih letova mogao funkcionirati. Čim su se pokrenuli letovi za Zagreb, potražnja je eksplodirala i sad nam je jača nego 2019.”, kaže nam Kuhar.

Chillout je zbog smanjenog obujma posla u pandemiji upola smanjio broj kreveta na stotinjak, no sada je sve puno, a rezervacije su se radile mjesecima unaprijed. Analiza Research&Marketsa otkriva kako je glavni trend u industriji putovanja sve jača želja potrošača za iskustvima, što jača ulogu hostela.

Pritom se sve više cijene održiva putovanja i sve je veća potražnja za luksuznim hostelima, a i samo tržište hostela dolazi s inovativnim konceptima hostela, uključujući udaljene hostele, butik hostele, hostele za surfanje, hostele za tetovaže… U pandemiji je iz igre ispalo oko 9% hostela na globalnoj razini.

Naši, Slovenci, Nijemci
Prema podacima eVisitora, početkom kolovoza u Hrvatskoj je bilo registrirano 367 hostela, dok je u prosincu 2019. bilo 363 hostela. Najveći broj hostela registriran je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (73 hostela), zatim slijede Primorsko-goranska županija (51 hostel) i grad Zagreb (44 hostela).

U samom gradu Splitu i Zagrebu registrirano je po 44 hostela, zatim slijedi Zadar s 22 hostela, Rijeka s 19 i Dubrovnik sa 17 hostela. Prema broju noćenja, u ovoj godini hosteli su do kraja srpnja bili na 78 posto rezultata iz 2019. godine.

I lani i ove godine Hrvatska, Slovenija i Njemačka vodeća su tržišta s kojih dolaze gosti hostela, s tim da su njemački gosti do kraja srpnja ove godine napravili 31 tisuću noćenja, a hrvatski 120 tisuća.