Četrnaest godina nakon što je Hrvatska uvela obavezu plaćanja doprinosa na honorarni rad od ove je godine plaćanje doprinosa preneseno i na dosad izuzete skupine građana – umirovljenike i autore. Tako će od siječnja gotovo 400.000 građana koji uz plaću ili mirovinu ostvaruju drugi dohodak povrh poreza plaćati i socijalne doprinose na honorarna primanja.

Kako piše Večernji list, stopa dvaju obaveznih doprinosa upola je niža od radničkih te za zdravstveno osiguranje iznosi 7,5 posto, a za mirovinsko 10 posto. Prema zadnjim poznatim podacima, građani su 2015. godine honorarno zaradili 3,759 milijardi kuna, no nakon što su na tu svotu platili porez, prirez i pripadajuće doprinose (za skupine koje ni dosad nisu bile oslobođene doprinosa), na račune im je sjelo oko 2,67 milijardi kuna! Svaka uplata doprinosa trebala bi za sobom povlačiti ostvarivanje nekih prava, no malo je službenih podataka koliko dosadašnje 14-godišnje plaćanje doprinosa na honorarni rad utječe na buduća mirovinska primanja. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na naš je upit odgovorio da se među građanima koji su otišli u mirovinu nakon 2003., od kad su se počeli naplaćivati doprinosi, nalaze točno 21.542 korisnika kod kojih je evidentiran staž na osnovi honorarnog rada. U međuvremenu od obaveze plaćanja doprinosa prvo su izuzeti autori, a šest godina kasnije i umirovljenici. Posljednjom poreznom reformom ministar financija Zdravko Marić maknuo je dosadašnja izuzeća pa doprinose na drugi dohodak plaćaju svi koji honorarno rade!

Za razliku od poreza koji odlaze u proračun i njima se financiraju javni troškovi, doprinosi bi trebali donijeti konkretno pravo. Teoretski, nezaposlena je osoba honorarčeći dosad mogla skupiti 14 godina staža, no nema informacija koliko su honorarci dosad skupili mirovinskog staža. Kad ga je prvi put uvodio, tadašnji zamjenik ministra financija Damir Kuštrak spominjao je da će staž ostvariti stotine tisuća građana.