Dvije godine nakon zagrebačkog Upravnog suda i Visoki upravni sud (VUS) presudio je da je u “slučaju Nexus” rješenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) o oduzimanju licencija bilo nezakonito. Riječ je o rješenju Hanfe iz siječnja 2018. kojim je upravljačkm društvu Nexus Private Equity Partneri oduzela upravljanje dvama “fondovima za gospodarsku suradnju” (Nexus FGS I i Nexus FGS II), a tročlanoj upravi (Marku Lesiću, Krešimiru Ružđaku i Marku Makeku) suglasnost za obavljanje upravljačkih funkcija. Posljedično je nešto kasnije i upravljačkom društvu ukinuta licencija.

VUS je odluku po žalbi Hanfe na pravorijek zagrebačkog Upravnog suda donio sredinom lipnja, a Hanfa je o njoj izvijestila ovog utorka. Cjelovitog rješenja VUS-a s obrazloženjima zasad nema ni na e-oglasnoj sudova ni na stranicama Hanfe.

U središtu “slučaja Nexus” bile su pozajmice Agrokoru od strane projektnih tvrtki, tzv. SPV-a (Nexus ulaganje i KHA četiri) putem kojih su dva Nexus FGS-a realizirala zajednička ulaganja u Zagreb Montažu odnosno Hotele Plat s drugim investitorima. Dobrim dijelom ti su kratkoročni zajmovi s eskalacijom krize Agrokora, kao i razne druge tražbine, zaglavili u koncernu. S obzirom na financijske razmjere i političku dimenziju afere Agrokor, i ta je epizoda izazvala veliku medijsku pažnju, a pod velikim pritiscima bila je i Hanfa. U atmosferi lova na krivce dojam je da je ona tada bila prepoznata kao lakša meta od nekih drugih institucija države.

Hanfino se rješenje, inače, među akterima domaćeg tržišta kapitala propitivalo i problematiziralo više-manje u kontekstu žestine izrečenih kazni i mogućeg “prekomjernog granatiranja” u odnosu na dotadašnju praksu regulatornih sankcija. No, sve upućuje na to da se karakter presuda Upravnog odnosno Visokog upravnog suda ne svodi samo na to. Što to znači i je li sljedeći pravni korak odštetni zahtjev ‘nexusovaca’? Izvjesno je da povratak u prvobitno stanje nije moguć, jer spomenuti FGS-ovi odavno imaju druge upravitelje koji su u međuvremenu i poduzimali određene aktivnosti vezane uz ulagački portfelj.

O mogućim daljnjim koracima u Nexus Partnerima zasad se ne izjašnjavaju. To je, doduše, razumljivo jer dilema i nije baš posve jednostavna. Kad su posrijedi tijela javne uprave u odštetnim zahtjevima, naime, treba moći dokazati da su ona postupala nesavjesno, s grubom nepažnjom i/li namjerom.

Hanfa u svom prekjučerašnjem priopćenju samo podsjeća na najbitnije odluke iz rješenja koje je sad i drugostupanjski poništeno, uz već uobičajenu napomenu da “poduzima sve potrebne aktivnosti u vezi s presudom”.

U Nexus Partnerima su nešto rječitiji. “Sukladno stavu Upravnog suda u Zagrebu, potvrđenog presudom VUS-a, društva Nexus ulaganje d.o.o. i KHA četiri d.o.o., kao društva osnovana sukladno Zakonu o trgovačkim društvima plasirala su osigurane kratkoročne pozajmice u skladu sa svim relevantnim zakonskim propisima”, navode u svom priopćenju. Dodatno, kažu, u presudi se ističe kako je “spornim rješenjem Hanfa pogrešno primijenila materijalno pravo tvrdeći da bi pritom bile prekršene odredbe Zakona o alternativnim investicijskim fondovima i/ili Pravila fondova, a s obzirom da se ti propisi prema stavovima sudova ne primjenjuju na navedena društva”.

Prema njima, (obje) presude u cijelosti potvrđuju njihove tvrdnje o arbitrarnosti Hanfina rješenja i “nesporne navode da su kratkoročne pozajmice trgovačkih društava Nexus ulaganje i KHA četiri dane u skladu s primjenjivim pozitivnim zakonskim propisima”.

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

‘Nexusovci’ su i prvotnom tužbenom prigovoru iz veljače 2018. inzistirali na tome da se nije radilo o ulaganju u Agrokor umjesto u ciljna društva, već o kratkoročnom “komplementarnom zajmu” (uz kamatu i instrumente osiguranja) u razdoblju dok su sredstva za ulagački projekt stajala neangažirana. Drugim riječima, tretirali su to kao upravljanje viškovima likvidnosti, a Lex Agrokor je iskrsnuo kao okolnost koju se nije moglo predvidjeti.

Uz očita razmimoliaženja oko statusa SPV-a u smislu fondovske regulative (ZAIF) nasuprot ZTD-a, ključni prijepor pravno se svodi na pitanje jesu li novčana sredstva koja su završila u pozajmici Agrokoru imovina fonda ili nisu. U Hanfi, dakako, smatraju da ona to jesu pa su sporne pozajmice kvalificirali kao zloupotrebu strogo namjenskih sredstava. U Hanfi su isticali i otprije postojeće poslovne veze Nexusa s Agrokorom koji je bio i ulagatelj u (gotovo sve) FGS-ove. Uza sve, pozivali su se na izostanak konzultacija o pozajmicama s Povjereničkom odborom fonda.

VUS se, kao i Upravni sud očito priklonio tumačenju prema kojemu su imovina društva i imovina članova društva odvojene stvari. U prvostupanjskoj presudi tako je i izrijekom rečeno kako se u slučaju ulaganja fondova putem SPV-a radi o pravnoj praznini koju je društvo iskoristilo. Za regulatore je to počesto problem koji prilično otežava širi spektar njihove nadležnosti, u prvom redu one vezane uz nadzor izloženosti i rizika.