Nakon ukupno 640 komentara u javnoj raspravi, od kojih oko 90% kritičkih, danas se očekuje kakvu će odluku donijeti Ministarstvo financija, potom i sama Vlade glede pitanja ide li se s Uredbom o praćenju i izvješćivanju o učincima pandemije koronavirusa i mjera za pomoć gospodarstvu!

Naime, za njezino donošenje vrijeme ‘curi’ jer idućeg tjedna kreće zasjedanje Hrvatskog Sabora. No, ako do tada novi propis ne bude donesen, u drugom scenariju moguće je zakonsko reguliranje nove obveze predaje kvartalnih izvještaja – za prva tri kvartala.

Dugoročno i kvalitetno rješenje predstavlja dodatna varijanta koja se iskristalizirala – to su podaci u oblaku, kao ideja koju s administracijom i središnjom bankom komunicira dio poduzetnika, a nailazi na vrlo dobre reakcije HNB-a, Ministarstva financija i Fine.

To znači da bi se na nivou države dizajnirala jedinstvena digitalna platforma na kojoj bi se prikupljali svi podaci za potrebe svih institucija. I to po principu predaje izvještaja samo jedanput na jedno mjesto – tzv. izvještajni one stop shop, dok bi država s te platforme filtrirala podatke koji su potrebni njezinim institucijama.

Nova platforma ipak se čini da je na ‘dužem štapu’, jer bi se paralelno s uvođenjem nove obveze radilo na njezinom ustroju, kako bi se kroz svojevrsni   centar izvrsnosti u budućnosti optimiziralo financijsko izvješćivanje.

S obzirom na postignuti dogovor, u slučaju donošenja Uredbe očekuje se da iz nje bile izbrisane prekršajne sankcije. To znači da ne bi bilo predviđeno kažnjavanje obveznika izvještavanja, a po predloženom rješenju to je značilo 20.000 kn za obveznika i 5000 kuna za odgovornu osobu.

Usto, nove bi obveze bili lišeni mikro poduzetnici jer bi prema dogovorenom obuhvatu obveznika dostavljanja izvješća to bili svi oni koji su obveznici poreza na dobit te posluju u sustavu PDV-a, dakle iznad 300.000 kn godišnjeg prometa.

Kritizirani rok dostave podataka koji je u prijedlogu iznosio 20 dana od kraja izvještajnog razdoblja produžio bi se na 45 dana, npr. 15. svibnja za podatke na dan 31. ožujka. Također, za rok trajanja obveze tromjesečnog izvještavanja dogovoreno je bude u sklopu 2021., odnosno za 3 tromjesečja, dok je kraj 2021.pokriven kroz GFI.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Uz predviđenu javnu dostupnost ovih podataka – prema OIB-u bio bi omogućen uvid podataka koji su prikupljeni iz financijskih izvještaja, dogovoreno je i da nema troškova za obveznike pri njihovu dostavljanju u Finu.

U dogovoru s predstavnicima UGP i računovođama smanjeni broj podatak koji se prvotno tražio s 38 na 30, rezultirao bi s time da bi poduzetnici popunjavali 24 pozicije, a 6 bi Fina preuzimala od državnih institucija – HZMO-a I Porezne uprave, te iz Registra GFI koji sama vodi.

Prosječan broj zaposlenih na kraju razdoblja bi tako preuzeli od HZMO-a, troškove osoblja (neto plaće i nadnice, troškove poreza I doprinos) u okviru obrasca JOPPD od Porezne uprave, te oznaku veličine poduzetnika bi navedenog registra.

Naime, za kvartalno prikupljanje podataka koje predstavlja skraćeni GFI s ciljem bolje ažurnosti te dostupnosti svima, utvrđeno je ipak da država nema 24 podatka. To su npr. podaci o kratkoročnim I dugoročnim potraživanjima I obvezana, zatim za capital I rezerve te neke poslovne rashode kao što su to materijalni troškovi.

Uz stavku amortizacije to su i financijski rashodi kao što su oni s osnove kamata, prihodi od prodaje na inozemnom tržištu, te stanje novca u blagajni – u biti to su osnovni financijski podaci na osnovu kojih se može pratiti I dokazati kreditna sposobnost poduzetnika, te provjeriti poslovnog partnera s kojim se želi poslovati.

U set je uključeno praćenje kretanja likvidnosti iz čega bi se vidjelo raste li nelikvidnost u gospodarstvu. Država na osnovu njih može raditi dijagnozu kompletnog gospodarstva I projekcije za buduća razdoblja.

HNB-u je to u uvjetima pandemije potrebno da se vidi ugroženost subjekata, vis a vis činjenice da su banke Odlukom HNB-a koja je objavljena 24. prosinca, prije odobravanja kreditne izloženosti prema dužnicima koji su poslovni subjekti a radi ublažavanja posljedica bolesti COVID-19, dužne pribaviti Finin COVID score izračun ugroženosti poduzetnika.