Cijene naftnih derivata tiču se većine kućanstava pa i vijesti koje mogu utjecati na njih zanimaju većinu građana. Vladina odluka da više ne određuje najviše maloprodajne cijene osnovnih vrsta goriva svaka dva tjedna, međutim, nije iznenađujuća. Nakon odluke o ukidanju uredbe kojom su se one regulirale energetski stručnjaci i ekonomisti uglavnom su komentirali kako je to logično i već neko vrijeme očekivano jer za tako dugo razdoblje kontrole nije bilo razloga.

Neki je općenito nisu podržavali jer, kažu, “u tržišnoj smo ekonomiji, tržišni mehanizmi djeluju, a cijene nafte, tj. sirovine od koje se rade derivati već su dugo relativno stabilne”. Vladino prepuštanje formiranja cijena tržištu zasad u pogledu cijena nema pažnje vrijedna traga na “terenu”. Jučerašnji podaci kažu da je eurosuper na hrvatskom tržištu trenutačno u rasponu od 1,41 do 1,75 eura po litri, a u usporedbama s drugim državama EU u više članica u prosjeku su nešto više, a u nekima nešto niže.

I najnoviji podaci o inflaciji pokazuju da su u i dalje prisutnom inflacijskom jaz između prosječnog rasta potrošačkih cijena cijena u Hrvatskoj i eurozoni i EU veća briga cijene usluga i hrane, odnosno da kategorija energije ima manji godišnji rast cijena (2,8%) od ukupne inflacije.

Gledaju li se unutar energije samo cijene benzina i dizela, podaci DZS-a kažu da su u lipnju na mjesečnoj razini porasle (1,3 i 1,2%), ali su u godišnjim usporedbama bile 2,3 i 6,6 posto niže. Kako će se geopolitičke napetosti u dogledno vrijeme odraziti na cijene nafte na svjetskom tržištu i hoće li se sa strane tih ključnih inputa dogoditi pritisci na cijene, teško je reći. Neki smatraju da nije zgorega imati na umu i iskustvo s liberalizacijom cijena goriva prije više od desetljeća, nakon koje se s nešto vremenskom pomaka raspredalo o (pretjeranim) povećanjima marži trgovaca.

Vladina odluka ima uporišta u tržišnim kretanjima, nakon što je tri godine zbog stanja na tržištu energenata višekratno intervenirala i prilagođavala brojne mjere zaštite standarda građana i stabilnosti gospodarstva. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je kako će Vlada i njegov resor nastaviti s praćenjem kretanja cijena nafte i naftnih derivata na veleprodajnom tržištu, kao i s nadzorom kretanja maloprodajnih cijena. Neće se, kaže, dopustiti da dođe do neopravdanog, prekomjernog porasta cijena i Vlada je spremna ponovno intervenirati, bude li potrebno.

Postupno ukidanje mjera

Postupno napuštanje mjera uvedenih svojedobno radi ublažavanja utjecaja globalne energetske krize (i cijena općenito) te bolje ciljanje mjera prema najranjivijim skupinama su i preporuke koje iz Europske komisije državama članicama odašiljaju već dvije godine.

Banski dvori odlučili su se za postepeniji put napuštanja energetskih mjera. Tako je u području električne energije i plina zasad samo smanjila potpore. No, u pogledu goriva već lani je odlučila ne produžiti, tj. ukinuti uredbu kojom su smanjene trošarine na dizel i benzin (eurosuper). Tijekom trajanja te uredbe i ograničavanja cijena goriva to je imalo utjecaja na proračunske prihode.

Tako su npr. prihodi od trošarina na energente, od kojih se glavnina odnosi na naftne derivate, lani porasli za oko 200 milijuna eura, na nešto više od 1,4 milijarde. Prije toga, tek je 2023. premašen prihod od tih trošarina iz pretpandemijske 2019., iako je u međuvremenu potrošnja naftnih derivata osjetno porasla, kao i njezin udjel u ukupnoj potrošnji energije. Sve u svemu, u Vladi su, kažu, nakon pomnih analiza i promišljanja ocijenili da je vrijeme za deregulacijski smjer kad je riječ o cijenama goriva.

Potvrda izvrsnosti

Partner koji pokreće razvoj i raste zajedno s hrvatskim gospodarstvom

Intervju

Kabeli su postali strateška osnova energetske i digitalne budućnosti Europe

Što o svemu misle ekonomisti i gospodarstvenici? “Cijene će se formirati po tome kako će se na tržištu kretati cijene sirove nafte. To će se prelijevati na cijene derivata. Rekla bih da je situacija na tržištu stabilna. Naravno da su geopolitički rizici prisutni, sjetimo se samo da su u lipnju bile izraelsko-iranske tenzije koje su utjecale na rast cijena sirove nafte”, kaže glavna ekonomistica RBA Zrinka Živković Matijević.

Poskupljenje bi, dodaje, direktno utjecalo na inflaciju. “Na nju, u ovom smislu, utječu dvije stvari. Naime, ako bi cijene teoretski porasle, a da Vlada ne reagira, utjecaj je s dva kraja. Tada bi došlo direktno do dizanja cijena maloprodajnih derivata na benzinskim postajam, a indirektno bi se to prelilo na ostale stvari jer bi postalo trošak za gomilu djelatnosti”, ističe ta ekonomistica napominjući ipak da je trenutačno tržište stabilno. Za Brent je oko 70 dolara po barelu, tu se kreće zadnjih četiri dana. Skočila je oko 15. lipnja kada je bila na 73 do 78, nakon toga se smirila. Analitičari očekuju da će cijene biti stabilne i u drugoj polovici godine, ako ne bude većih tenzija.

Kako bi mogući rast cijena naftnih derivata utjecao na krajnje korisnike, pitali smo Petra Šimića iz Primaca koji se bavi transportom. “Cijene goriva najdirektnije moguće utječu na cijene transporta, s oko 30 posto u strukturi troška prijevoza. Većina ugovora koje prijevozničke i logističke tvrtke imaju s klijentima je takva da postoji klauzula o promijeni cijene goriva.

To se onda sve događa automatizmom, odnosno ako se cijena promijeni, reguliraju se i nove cijene transporta. Kada se dižu troškovi, pritisak je na prijevoznicima. Ako se poveća cijena goriva, to se prebacuje na cijene prijevoza, a to se onda prebacuje na cijene proizvoda na policama. Drugim riječima, ako skoče cijene goriva, skočit će i cijene svega ostalog”, kaže nam Šimić.

Dobar tajming

“Trenutačno nisu izraženi pritisci na cijene pa je u tom smislu dobar tajming za odluku Vlade, ali nadamo se da će intervenirati u slučaju da će cijene opet rasti. Ono što mi očekujemo je stabilnost jer u protivnom bi se mogao stvoriti inflatorni pritisak. Taman smo se iz toga izvukli, ne treba nam novi”, poručuje Šimić podsjećajući da u cijeloj priči postoje dvije strane medalje.

“Skoči li cijena goriva, svi očekujemo da će Vlada reagirati i pomoći gospodarstvu tom regulacijom. No, odluke moraju biti pametne, odnosno takve da ne uništavaju naftne kompanije. Svima nama je najlakše tražiti nešto za sebe, a ne razmišljati što se događa s druge strane. Moramo biti svjesni toga, odnosno da se ne tjera naftne kompanije da rade s gubitkom jer će se i to pretočiti na ekonomiju. No, kada su u pitanju cijene goriva zasad se ne možemo žaliti jer imamo jednu od najnižih cijena”, zaključuje.

Prema riječima Irene Weber, direktorice HUP-a, ta organizacija podržava ukidanje regulacije cijena goriva iz očekivanih razloga kao što su smanjenje konkurentnosti distributera goriva kao i činjenice da se upravo u sezoni u povlašten položaj stavlja strane turiste. Primijećeno je i da se građani susjednih zemalja opskrbljuju gorivom upravo u Hrvatskoj zbog povlaštenih cijena. HUP ne očekuje neočekivane poraste cijena kao ni ukidanje ostalih regulacija za energente.

Ivica Jakić, energetski konzultant, kaže da su benzinske postaje dosad kompenzirale gubitak na gorivu svojom potrošnjom ne-gorivnih proizvoda koja čini iznad 30 posto. “Mislim da će oni dizati cijene jer će ih nastojati maksimizirati zbog turizma, s time da je cijena već i sad viša na autocestama od naselja. No, više se bojim njihovog dogovaranja i klastera. Ako uzmemo u obzir i da distributeri zapravo imaju i po dvije trgovačke marke na kojima mogu postaviti različite cijene goriva, a prihod od čega zapravo ide u istu kasu, tada i s te strane može doći do igranja na privlačenje kupaca različitim cijenama. Sigurno će tržišna utakmica biti interesantna”, kaže Jakić i podsjećajući da potrošači u Austriji, Njemačkoj, Italiji imaju dinamičke cijene, različite praktično od postaje do postaje.