Objava guvernera Borisa Vujčića da je Hrvatska narodna banka (HNB) revidirala projekciju rasta BDP-a za ovu godinu “na gore” sa 1,5 na 2,9 posto na godišnjoj razini nije iznenadila. Takve su signale već ranije počeli davati i ekonomski analitičari, nakon nedavne objave prvih DZS-ovih procjena rasta BDP-a za prvo tromjesečje, redom najavljujući da će i oni podebljati svoje procjene, no HNB-ova stopa ipak je malo iznad očekivanja. Viša je osjetno i od nedavno ažuriranih Vladinih projekcija, koja je podigla stopu očekivanog rasta gospodarstva sa 0,7 na 2,2 posto, te daleko optimističnija od prognoze Europske komisije (EK), koja je također nedavno mijenjana, sa 1,2 na 1,6%.

Niz pozitivnih kretanja

Za Hrvoja Stojića, glavnog analitičara Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), gotovo dvostruko povećanje očekivanog rasta u HNB-u na tragu je tzv. optimističnog scenarija koji u procjeni gospodarskog rasta ima to udruženje, a koji predviđa čak neznatno i višu stopu od HNB-a, 3%. Ta HUP-ova stopa nije i osnovni scenarij, on predviđa puno nižih jedan posto rasta, ali je već i prije HUP dao do znanja da kani korigirati procjene zbog niza pozitivnih kretanja. Stojić sada kaže kako sve ide u smjeru optimističnog scenarija, ponajprije na krilima turizma i osobne potrošnje, koji će po njemu definitivno ublažiti posljedice očekivane recesije u eurozoni. Svjedočimo dobrim ishodima pregovora sindikata u javnom i državnom sektoru s Vladom, a rezultati će po svemu sudeći biti vidljivi već u drugom dijelu godine.

“Pozitivno će na ukupan rast imati povećanje potrošnje, koja će osim turizmom biti potaknuta već i ove godine porastom plaća, ali će potrošnja biti dobra i zbog viših cijena”, kaže Stojić. Već sada su prvi pokazatelji u predsezoni sjajni, i u pogledu fizičkih pokazatelja u turizmu i prometa u trgovini na malo, no mogli bi se, dodaje Stojić, još dodatno iznenaditi. Ne treba zaboraviti i da je ovo prva godina u kojoj se makroekonomski podaci mogu povezati s ulaskom u Schengen i europodručje. Optimistični u pogledu turističkih rezultata su i analitičari RBA, koji uporište u jačem rastu gospodarstva nalaze i u investicijama, i to zahvaljujući povlačenju europskih sredstava iz različitih programa. Po njima snažno tržište rada i rast plaća, čak i realan, smanjuju negativne učinke još uvijek snažne inflacije, premda i ona usporava.

Teža iduća godina

Prema HGK-ovim analitičarima, poteškoće u industrijskom sektoru na globalnoj razini najveća su prijetnja dobrim prognozama, ali, ističu, vjerojatnije je da će se prognoze za ovu godinu revidirati prema gore. Trendovi u industriji nisu obećavajući, proizvodnja i nove narudžbe imaju negativne pokazatelje, no oni će tek biti vidljiviji u drugom dijelu godine, no ukupno zbog visokog učešća turizma neće pokvariti pozitivna kretanja BDP-a za 2023. Guverner Vujčić očekuje kako će brži rast BDP-a pratiti smanjenje inflacije i rast zaposlenosti. “Stopa nezaposlenosti nastavlja padati, zaposlenost nastavlja rasti, što znači da je najveće ograničenje za daljnji rast u ovom trenutku nedostatak radne snage u svim sektorima, bilo da je to industrija, usluge ili građevinarstvo”, kazao je Vujčić. HUP-ov Stojić ističe i da je za razliku od prošlih recesijskih razdoblja ovaj put situacija na tržištu rada bitno drugačija, te ne očekuje da će biti otpuštanja, jer već sada se poslodavci suočavaju s nedostatkom radnika i svakako će nastojati sačuvati dobre kadrove. Ove godine će, po njemu, zbog većih plaća i davanja mimo plaća kupovna moć ojačati, no on ističe kako već sada valja razmišljati o idućoj godini i pripremati se za usporavanje i da će Hrvatska dijeliti ekonomsku sudbinu europodručja za koje se procjene rasta konstantno režu.