Prema dostupnim mjesečnim pokazateljima gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj narodnoj banci procjenjuju da je u drugom tromjesečju u odnosu na prvo BDP realno porastao 1,3 posto. Ipak, zbog baznog učinka, kažu, godišnja stopa rasta mogla bi se blago smanjiti, na 2,6 posto.

Nešto optimističniji od HNB-a su u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) koja za drugi kvartal predviđa ubrzanje stope rasta na 3,5 do 4 posto, a za cijelu 2023. očekivanja rasta nedavno su podignuta na 3 posto.

Solidne trendove u HUP-u ponajprije pripisuju jačanju turističkih izgleda i blagotvornom utjecaju robusnog tržišta rada na osobnu potrošnju, kao i rastu javnih investicija iz EU fondova te snažnom poboljšanju energetske bilance.

U nastavku godine očekuju daljnji rast realnih primanja stanovništva (3 do 3,5 posto), uz rast zaposlenosti za 2,7 posto. Za investicije predviđaju ubrzanje rasta na 7,5 posto apostrofirajući da je iz EU fondova u 2023. dostupno oko četiri milijarde eura ili približno 5,5 posto BDP-a.

Ključna sredstva iz EU
Široko rasprostranjen rast predvođen uslugama naglašava se i u najnovijem izdanju kvartalnih analiza Raiffeisen banke. Ipak, analitičari RBA ističu da podaci za drugo tromjesečje “tek sramežljivo i nesigurno ukazuju na mogući blagi oporavak industrije”. To je, kažu, tim izvjesnije jer svi vodeći indikatori raspoloženja u državama europodručja upućuju na kontrakciju industrijskog sektora.

U cjelini, gospodarstvo se pokazalo otporni(ji)m pretežito zahvaljujući uslužnom sektoru koji, uz snažno tržište rada, osigurava solidne stope rasta. Kao ključnu sastavnicu budućih ekonomskih kretanja izdvajaju investicije financirane iz različitih europskih fondova.

Kako s opadanjem inflacijskih očekivanja realni rast plaća postaje sve primjetniji, oni napominju nešto snažniji od očekivanog doprinosa osobne potrošnje ovogodišnjem rastu BDP-a. Ona, među ostalim, pogoduje i punjenju državnog proračuna (s manjkom ispod tri posto BDP-a) koji se već tradicionalno oslanja na oporezivanje potrošnje.

“Naravno, dugoročna održivost modela u kojem raste ionako visoka ovisnost o turizmu predstavlja i popriličan rizik u kontekstu dugoročno održivog razvoja koji bi se prije svega trebao temeljiti na inovacijama i znanju”, upozoravaju.

Cijene ostaju povišene
Podsjećaju da smo posljednjih godina imali česte izmjene na strani prihoda kroz promjene oporezivanja, dok strukturne promjene na strani rashoda uglavnom izostaju.

Zbog rastućih troškova života već neko vrijeme jačaju pritisci u smjeru povećanja rashoda za plaće. Ukupna inflacija, doduše, još od kraja prošle godine pod utjecajem normalizacije globalnih lanaca (s utjecajem na tržišta sirovina) te pada cijena energije i učinka baznog razdoblja polagano usporava.

No, iako je nekoliko mjeseci godišnja stopa jednoznamenkasta, potrošačke cijene ostaju povišene, sve više podržane ne samo cijenama hrane nego i potražnjom za uslugama.

Cijena energije u lipnju u godišnjim su se usporedbama zadržale na “minus” 7 posto, dok je kod hrane (plus alkohol i duhan) godišnji rast malo ubrzao (na 13,5 posto).

Ukupna inflacija mjerena harmoniziranim indeksom na kraju se zadržala na 8,3 posto, dok je temeljna ostala na nešto viših 9,5 posto, navode u HNB-u. U većini prognoza za 2023. “povišena inflacija” uglavnom podrazumijeva prosječnu stopu od oko sedam posto.