Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

HNB ne bi da Konzum daje kredite

Autor: Bernard Ivezić; Ana Blašković
26. svibanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

U središnjoj banci protive se outsourcingu bankarskih usluga jer to ocjenjuju potencijalno opasnim

Iako su Konzum, T-Mobile i Vipnet već ponudili ‘bankarske usluge’ korisnicima, a spekulira se da bi pojedini trgovci i mobilni operateri željeli još snažniji prodor u bankarstvo, za viceguvernera Hrvatske narodne banke Davora Holjevca ta je ideja – potencijalno opasna.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

“Ne želimo povećavati rizik u bankarskom sistemu. Pitanje je tražimo li velike profite ili stabilan rast, a ulazak trgovaca i operatera u neke bankarske usluge je potencijalno opasan”, izjavio je Holjevac na konferenciji ‘New Banking Vision’ u Umagu. HNB nema ništa protiv širenja poslovnih modela, kaže, ali to mora biti pod strogom kontrolom, regulirano i ne može uključivati ono što se naziva osnovno bankarsko poslovanje. Poruka se, neslužbeno doznajemo, prvenstveno odnosi na Agrokorov Konzum koji, po uzoru na britanski Tesco, želi proširiti usluge u sferu financijskih proizvoda poput potrošačkih kredita. Tesco, inače, u portfelju ima vlastitu banku. Razgovori na temu pružanja financijskih usluga već traju neko vrijeme, no u HNB-u tome nisu skloni jer bi se (među)ovisnost gospodarstva o Agrokoru dodatno povećala što predstavlja sistemski rizik. Iz Agrokora su poručili da “pripremaju sve što poduzima njihova europska konkurencija”. “Ne možemo dozvoliti da nam u sustav uđe netko tko nije sposoban upravljati rizicima na odgovarajući način. Zato smo izmijenili regulaciju e-bankinga i e-moneya. Novim zakonom o platnom prometu i podzakonskim aktima strogo smo propisali što netko može, a što ne može raditi”, ističe Holjevac. Dodaje da “netko s vrlo skromnim temeljnim kapitalom može napraviti veliki nered na tržištu”. Ono što HNB nikako neće dozvoliti je ‘outsourcing’ bankarskih usluga.

Iako su Konzum, T-Mobile i Vipnet već ponudili ‘bankarske usluge’ korisnicima, a spekulira se da bi pojedini trgovci i mobilni operateri željeli još snažniji prodor u bankarstvo, za viceguvernera Hrvatske narodne banke Davora Holjevca ta je ideja – potencijalno opasna.

“Ne želimo povećavati rizik u bankarskom sistemu. Pitanje je tražimo li velike profite ili stabilan rast, a ulazak trgovaca i operatera u neke bankarske usluge je potencijalno opasan”, izjavio je Holjevac na konferenciji ‘New Banking Vision’ u Umagu. HNB nema ništa protiv širenja poslovnih modela, kaže, ali to mora biti pod strogom kontrolom, regulirano i ne može uključivati ono što se naziva osnovno bankarsko poslovanje. Poruka se, neslužbeno doznajemo, prvenstveno odnosi na Agrokorov Konzum koji, po uzoru na britanski Tesco, želi proširiti usluge u sferu financijskih proizvoda poput potrošačkih kredita. Tesco, inače, u portfelju ima vlastitu banku. Razgovori na temu pružanja financijskih usluga već traju neko vrijeme, no u HNB-u tome nisu skloni jer bi se (među)ovisnost gospodarstva o Agrokoru dodatno povećala što predstavlja sistemski rizik. Iz Agrokora su poručili da “pripremaju sve što poduzima njihova europska konkurencija”. “Ne možemo dozvoliti da nam u sustav uđe netko tko nije sposoban upravljati rizicima na odgovarajući način. Zato smo izmijenili regulaciju e-bankinga i e-moneya. Novim zakonom o platnom prometu i podzakonskim aktima strogo smo propisali što netko može, a što ne može raditi”, ističe Holjevac. Dodaje da “netko s vrlo skromnim temeljnim kapitalom može napraviti veliki nered na tržištu”. Ono što HNB nikako neće dozvoliti je ‘outsourcing’ bankarskih usluga.

Trenutno trgovci i operateri bankarske usluge nude u suradnji s bankama. Konzum s PBZ-om nudi mogućnost plaćanja računa na svojim blagajnama, a mjesečno se plati njih 200.000. “Riječ je u stvari o usluzi PBZ-a koja je testirana i provjerena”, istaknuo je Holjevac. T-Mobile pak, s PBZ-om nudi uslugu mPay. “Preduvjet za korištenje jest da korisnici imaju račun ili kreditnu karticu u PBZ-u ili u PBZ Cardu te da su naši korisnici”, kažu u T-Mobileu. U Vipnetu napominju da nude plaćanje računa SMS-om za korisnike kreditnih kartica poput MasterCarda, American Expressa, Dinersa i Vise, te tekućih računa u RBA. Predsjednik Uprave Asseca SEE Pjotr Jelenski kaže da je riječ o promjeni filozofije poslovanja u bankarstvu što je otvorilo prostor za širenje trgovcima i operaterima. “Trendovi pretvaraju banke s jedne strane i operatere i trgovce s druge u konkurente jer, iako bi mogli uspješno surađivati, nisu još utvrdili poslovne modele i neka ključna pitanja poput onog s kojim će brendom komunicirati korisnici”, kaže.Primjera trgovaca koji su ušli u bankarstvo ima, ali ne mnogo uspješnih. Marks & Spencer u bankarstvo je ušao 1985. s uslugom M&S Money koja se iz kartice za naplatu pretvorila u instrument koji je omogućavao osiguranje života, kreditiranje kupnje automobila, investicije… Uspjeh je bio golem, ali je M&S zbog krize u kojoj se našla grupacija prodao netemeljno poslovanje. M&S Money preuzeo je HSBC čime je stekao 40 posto britanskog tržišta kartica koje izdaju trgovački centri.

Autor: Bernard Ivezić; Ana Blašković
26. svibanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

a koja je razlika izmedju zaduzivanja banaka u inozemstvu i skupog prodavanja kredita nama. idea je u redu treba se liberalizirati bankarsko trziste ne naravno za sve bankarske usluge. za ovakve stvari mi se cini u redu (cut out the middle man), mozda pojeftinjenje kredita. ako je konzum dovoljno financijski jak da kreditira stranke ne bi ga trebali sputavati. kad je god o bankama rijec pada mi na pamet zlatno pravilo (tko ima zlato odredjuje pravilo). bankama je to odbojno kako netko opce moze doci u njihove sfere pa oni su izmislili obrocno placanje i kamatu…….. sad bus ti tatu ucil kak se deca prave to tak ne ide……..

i ja mislim da je to jako opasno.
i nekako ne stima. poduzece koje svoje dobavljace placa sa velikim odgodama ne moze davati kredite.
odnosno mora se napraviti stroga regulativa za novcana poslovanja za koja ta poduzeca nisu stvarno registrirana.
novcani depoziti itd itd … kao za banke
to vrijedi i za mobilne operatere makar bi se kod njih to ipak lakse, barem mislim, moglo regulirati jer njihovo poslovanje lici vise na karticno poslovanje, pa bi se operateri mogli kao takvi i tretirati.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close