Bude li ratna sjekira na relaciji Vlada-banke zakopana, građani koji vraćaju 21,5 milijardu kuna stambenih kredita u švicarskom franku trebali bi imati 30-ak posto nižu kamatu od početne od 1. siječnja. Preduvjet za to, osim da se u Banskim dvorima slože s amandmanima banaka na izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK), je da HNB izračuna prosječnu cijenu ‘švicaraca’ po godinama, no regulator te podatke tek treba prikupiti. HNB ima detaljne povijesne podatke, uključujući kamatne stope, za kredite u francima tek od 2011. naovamo. Upravo se po novoj metodologiji priprema pregled statistike kamatnih stopa, no on neće uključivati godine najvećeg buma ‘švicaraca’ u razdoblju 2006. do krize dvije godine kasnije. To neće, međutim, biti prepreka za niže rate, poručili su iz HNB-a.

“Bude li ZPK prihvaćen uz posljednje amandmane, od banaka ćemo ad hoc prikupiti potrebne podatke o visini kamatnih stopa te izračunati godišnje prosjeke”, rekao nam je viceguverner Vedran Šošić. Budući da bi se prikupljao samo uski skup podataka, kamatna stopa 1. siječnja i 30. lipnja, za jednu vrstu kredita, ne radi se o tehnički zahtjevnom poslu pa će realizacija ovisiti ponajviše o bankama, kaže Šošić. Podsjetimo, banke su predložile dobrovoljno snižavanje prosječne kamate za 30 posto ako je valuta kredita prema kuni aprecirala više od petinu. Diskont bi vrijedio isključivo jednokratno, a prestao bi se obračunavati nakon što franak pojeftini te najmanje 30 dana bude ispod granice aprecijacije od 20 posto.