Državni ured za reviziju isporučio je Saboru i Državnom odvjetništvu novi oveći paket izvješća o obavljenim financijskim i revizijama učinkovitosti. Pod povećalom se ovaj put našla i učinkovitost prodaja dionica i udjela Hrvatskog mirovinskog investicijskog društva (HMID). Predmetom revizije bile su njegove prodaje dionica iz portfelja državnoga Kapitalnog fonda u razdoblju 2016. do 2018. Kod 17 od ukupno 24 prodaje pritom su ostvarene zarade u odnosu na stjecanje, s tim da je kod Kraša na kojemu je Fond ostvario nemali profit zaključeno kako je investicijski cilj ostvaren samo djelomično. Na preostalih sedam prodaja Fond je imao gubitak.

U reviziji učinkovitosti propitivalo se jesu li prodaje planirane i obavljene u skladu s propisima te je li ostvarena svrha prodaje. HMID je na kraju dobio prolaznu ocjenu, ali uz dodatak da su potrebna određena poboljšanja uočenih slabosti u “ostvarivanju svrhe prodaje”.

U tom smislu apostrofirani su primjeri dionica Uljanika, Leda, Dalekovoda, Petrokemije, Tankerkomerca, Jadran Tvornice čarapa te podgoričke Plantaže. U propitivanju postupka prodaje dionica Kraša fokus je bio na maksimiziranju zarade i naznakama preuzimanja. Zaključak revizora je da je “više pozornosti trebalo posvetiti praćenju situacije na tržištu, procjeni makroekonomskog okruženja društava, tržišnog rizika te utvrđivanju povoljnog vremena prodaje”.

U revizijom obuhvaćene 24 prodaje (što uključuje i tri društva koja su završila u stečaju) u tri godine Fond je prihodovano 313,4 milijuna kuna. U 16 zatvorenih ulaganja kojima su ostvareni investicijski ciljevi zarada (rast cijene plus primljene dividende) je iznosila 163 milijuna kuna, dok to samo djelomično vrijedi za 39 milijuna kuna “plusa” od ulaganja u Kraš. U odnosu na cijenu stjecanja sedam prodaja rezultiralo je s 78,5 mil. kuna gubitka, pa je ukupan “skor” 123,6 milijuna kuna zarade.

Kako državni revizori vide provedbu prodaja za koje smatraju da su se mogli ili trebali voditi učinkovitije?

Ledo

Kroz dokapitalizaciju Leda 2012. Fond je uložio 20 milijuna kuna po cijeni od 8000 kuna. Još početkom 2017. burzovna cijena kretala se oko 10-11 tisuća kuna, uoči “puknuća” Agrokora oko 5600 kuna, a na dan početka blokade trgovanja 3450 kuna. U HMID-u su (poput mnogih drugih investitora) računali da će se pronaći rješenje krize koncerna i uspješno refinancirati obveze i da tzv. uzvodna jamstva neće gurnuti u insolventnost inače zdrave biznise. Nakon ukidanja blokade trgovanja (studeni 2017.) HMID je prodao dionice po prosječno 650 kuna. Računajući i dotad primljene dividende, ulaganje u Ledo na kraju je zatvoreno uz 15,7 mil. kuna gubitka. Državni revizori iz svega su zaključili da je trebalo više pozornosti posvetiti ocjeni i analizama rizika držanja dionica koncerna.

Kraš

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Dionice Kraša jedne su od onih s najduljim “stažem” u portfelju Kapitalnog fonda; od 2000. do 2005. stjecao ih je zamjenama s HZMO-om i HFP-om vrijednima 24 mil. kuna. NO fonda je potkraj 2014. dao suglasnost Upravi za prodaju tog paketa kad to procijeni pogodnim, uz redovito izvještavanje nadzornika o tijeku postupka. U to vrijeme održavani su sastanci s predstavnicima Kraša, ali i drugog potencijalnog interesenta koji tada navodno nije bio zainteresiran za cijeli paket, navodi se u izvješću DUR-a, uz opasku da zapisnici o tim sastancima nisu sastavljani. Ističe se i kako je “u vrijeme davanja suglasnosti NO-a za prodaju dionica bilo poznato da bi drugo društvo, zbog značajnog preuzimanja, moglo postati najveći dioničar Kraša, zbog čega su dionice ocijenjene likvidnima, što je navedeno i u zapisniku s iste sjednice NO-a”. Nadalje, državni revizori ističu da je u veljači 2016. nadležna direkcija HMID-a sastavila Upravi prijedlog za prodaju dionica po cijeni ne nižoj od 460 kuna, a u njemu je navedeno i da dionice u posljednje tri godine značajno kupuje i jedno društvo koje je od veljače 2014. kupilo dvije trećine dionica kojima se trgovalo.

Time je utvrđena prodaja dionica Krašu na temelju ugovora (uz prijavu transakcije Burzi), i to po prosječnoj cijeni od 500,9 kuna po dionici ili ukupno 47 milijuna. Državni revizori konstatiraju kako je samo prodajom ostvarena dobit od 23 milijuna kuna, te kako je izravna prodaja obrazložena prodajom svih dionica po tržišnoj cijeni bez troškova brokera, dok bi putem burze to dosta potrajalo. U obrazloženju je navedeno i da je Kraš prestao isplaćivati dividendu, od koje je Fond u razdoblju držanja dionica prihodovao više od 16 milijuna kuna. Isplatama dividendi Kraš se vratio nakon 2017., ističe se u izvješću državnih revizora. Navodi se usto i da je, računajući i primljene dividende, ulaganje u Kraš Fondu donijelo više od 39 milijuna kuna.

No, državna revizija napominje i da je u lanjskom rujnu (kad se u utrku s MI Pivac burzovnim kupnjama uključio i izazivač, Kapa Starr, op. a.) najviša cijena dionice dosegnula 1090 kuna, a prosječna 1060 kuna. Zbog svega se taj dio izvješća zaključuje ocjenom da “prodaja nije bila prilagođena tržišnim uvjetima koji su bili poznati pri pokretanju postupka prodaje te time nije u potpunosti ostvaren cilj postizanja najveće moguće dobiti”.

Uljanik

Kapitalni fond je potkraj 2012. godine kroz dokapitalizaciju u Uljanik uložio 20 milijuna kuna, i to uz cijenu od 90 kuna po dionici, što je gotovo 40 kuna manje od cijene uz koju su nešto ranije iste godine škverani (uključujući i bivše radnike) stekli natpolovično vlasništvo. U izvješću se ističe kako je već u prijedlogu odluke o ulaganju navedeno kako se radi o izrazito nelikvidnim dionicama i “visokorizičnom ulaganju”, ali da bi se s dokapitalizacijom i oporavkom globalnog gospodarstva mogli ostvariti dobri rezultati i rast cijene. U međuvremenu je Uljanik posrnuo, a paket dionica iz portfelja Kapitalnog fonda lanjskog je proljeća prodan za manje od 100.000 kuna.

Petrokemija

U kutinsku Petrokemiju Kapitalni fond je tijekom desetak godina (2004.-2013.) uložio oko 16,7 milijuna kuna, uključujući i sudjelovanje u dokapitalizaciji 2013., što je tada također ocijenjeno visokorizičnim ulaganjem. No, u (tadašnjoj) upravi HMID-a opravdavali su to potencijalom u očekivanom scenariju privatizacije. No, prije toga dogodilo se smanjenje temeljnog kapitala i spajanje dionica, što je za Fond pri prodaji dionica također rezultiralo znatnim gubitkom.

Dalekovod

U slučaju Dalekovoda od 2004. do 2014. uloženo je nešto više od 18 milijuna kuna, i to uz prosječan ulaz po 46 kuna po dionici. Manji dio dionica Fond je prodao u veljači 2017. (po 17 kuna), a nešto veći blok potkraj 2018. (po 7,40 kuna) Time je ukupno utrženo nešto više od 4,6 milijuna, s tim da se za razdoblja držanja dionica slilo i nepuna dva milijuna kuna dividende, pa je mgubitak od tog ulaganja nominalno ispao oko 11,5 milijuna. Državnim revizorima u HMID-u tvrde da su između dva kruga prodaja ispitivali ima li interesa za cijeli ili dio paketa iz portfelja Fonda.

Glavne pozicije

Inače, koncem 2016. portfelj fonda sastojao se od dionica i drugih financijskih instrumenata 42 društva vrijednih 1,35 milijardi kuna. Godinu kasnije tržišna vrijednost mu je bila 1,42 milijarde, krajem 2018. nešto manje od 1,2 milijarde (31 društvo), a lani je ponovno porasla.

U ovu godinu Kapitalni fond ušao je s neto imovinom vrijednom 1,38 milijardi kuna ili 15,7 posto više nego godinu prije. Približno toliko lani je porasla i burzovna cijena dionica Končara koji čini trećinu vrijednosti portfelja fonda, a dionice Podravke s drugim najvećim udjelom u portfelju na vrijednosti su dobile 30 posto. Među najvećim pozicijama u fonda su i povlaštene dionice Adrisa te Valamar, a nešto više od 40 posto fonda plasirano je u inozemne dionice; u prvom redu slovenske i austrijske.