Kako bi se suzbio problem nedostatka liječnika, Hrvatska liječnička komora zalaže se za planski uvoz doktora u Hrvatsku, što će biti i tema rujanske konferencije koja će se održati u suradnji s Hrvatskim liječničkim zborom. Predsjednik HLK Hrvoje Minigo ističe da bi se na konferenciji trebao definirati mehanizam uvoza liječnika, uvozne kvote te mehanizmi kontrole stručnosti uvezenih kadrova, kao i formirati službeni prijedlog planskog uvoza koji će se uputiti Ministarstvu zdravstva. Prijedlogu planskog uvoza, međutim, oštro se protivi Hrvatski liječnički sindikat te najavljuje da će uvoz liječnika umjesto rješavanja stvarnih problema struke izazvati ozbiljno raslojavanje unutar Komore.

Premalo liječnika
Na sto tisuća stanovnika u Hrvatskoj dolazi 227 liječnika, u Španjolskoj i Norveškoj 400, a u Mađarskoj, Češkoj i Belgiji tristo liječnika. Krajem svibnja na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je 183 doktora, od čega 37 s položenim stručnim ispitom, s tim da je gotovo 90 posto registrirano u Zagrebu, Rijeci i Splitu. U većini hrvatskih gradova na popisu Zavoda ne nalazi se evidentiran nijedan liječnik s položenim stručnim ispitom. Na ljetnom roku medicinu je upisalo oko petsto studenata, a prijavljenih je bilo oko tristo više nego lani, odnosno za jedno mjesto natjecala su se tri kandidata, što je nešto bolje nego prethodnih godina. U Hrvatskoj je zaposleno nekoliko desetaka liječnika koji nemaju hrvatsko državljanstvo. “Iako smo po broju liječnika bolji od, primjerice, Britanaca, Hrvatska je ispod prosjeka Europske unije, no i bez tih usporedbi jasno je da je nedostatak liječnika sve ozbiljniji problem koji se najbolje može vidjeti u turističkoj sezoni kad ne uspijevamo organizirati turističke ambulante. Iako je interes mladih za medicinski fakultet ove godine nešto jači od prošle godine, sasvim je izvjesno da ćemo morati uvesti radnu snagu, no pritom trebamo biti vrlo jasni i oprezni i svakako izbjeći stihijsko naseljavanje i negativnu selekciju”, kaže Hrvoje Minigo. Najveći interes za rad u Hrvatskoj pokazuju doktori iz Makedonije i Rusije, doznajemo od predsjednika komore koji je svjestan da hrvatsko javno zdravstvo neće privući kadrove iz zemalja u kojima su liječničke plaće veće nego u Hrvatskoj. Minigo, doduše, ističe da i u istočnim zemljama postoje vrlo kvalitetni studiji medicine poput onog u Beogradu te da je dobro da u Hrvatsku dođu raditi liječnici sa što manjom jezičnom barijerom. Predsjednik HLK također napominje da treba požuriti i kad je uvoz kadrova u pitanju s obzirom na to da i u zemljama Europske unije vlada manjak liječnika, ali i razmisliti o povećanju konkurentnosti Hrvatske u privlačenju kadrova kad su u pitanju liječničke plaće. “Smatram da je potrebno napraviti točan izračun što za državu znači uvoz kadrova, ali i dodatno ulaganje u kadrove, odnosno u javno zdravstvo, što se ne smije definirati kao trošak”, kaže Minigo. Upravo plaće liječnika te teški uvjeti rada osnovni su problemi zbog kojih Hrvatska ima sve manje liječnika, ali i smanjen interes mladih za medicinu, smatra Ivica Babić, predsjednik Hrvatskog sindikata liječnika.

Upitni kriteriji
“Planski uvoz nije rješenje problema na koje sindikat upozorava već godinama, među ostalim i s dva štrajka koja smo organizirali. Ako politika baš želi problem rješavati na taj način, smatram da se uvoz liječnika mora odvijati po jednakim kriterijima po kojima i hrvatski liječnici mogu raditi u zemljama Europske unije. No ako Komora predlaže takvo rješenje, mogu sa sigurnošću najaviti raslojavanje unutar te strukovne organizacije jer se s tim neće složiti dobar dio članova, uključujući mene”, kaže Ivica Babić. Osim što smatra da će se uvozom liječničkog kadra u Hrvatsku još više zataškati problem preniskih primanja liječnika, Babić upozorava da će biti nemoguće kontrolirati kadrove koji dođu iz inozemstva. “Jamčim da nitko nije u stanju kontrolirati kvalitetu edukacije koju su prošli ti liječnici, od toga kakvi su bili kriteriji za njihov upis na fakultet do kvalitete sveučilišne naobrazbe i stalne edukacije koju liječnici moraju provoditi da bi zadržali dozvolu za rad. Stoga takav prijedlog ne samo da nije u interesu liječnika nego ni hrvatskih građana”, zaključuje Ivica Babić.