Izvanredno stanje u Vladi ostavit će i manje prostora za pregovore o mogućem “ubacivanju” u paket pomoći koje gospodarstvenici preko Hrvatske gospodarske komore (HGK) traže i nakon njegove prošlotjedne prezentacije.

Preostalo je do početka primjene mjera vrijednih gotovo pet milijardi kuna još nešto više od mjesec dana, tijekom kojih se trebaju utvrditi kriteriji i načini dobivanja potpora, namijenjenih – kad su posrijedi gospodarstvenici – prvenstveno mikro, malim i srednjim tvrtkama.

Za sve korisnike
HGK smatra kako se Paket treba proširiti i mora obuhvatiti i velike tvrtke koje imaju visoki udio u broju zaposlenih, izvozu i prihodima. U suprotnom, kažu, te tvrtke s velikim brojem zaposlenih i industrijska postrojenja s velikom potrošnjom energije teško će moći samostalno prebroditi udar poskupljenja koje ih je zahvatilo.

Mjerama je, naime, za manje poduzetnike predviđeno subvencioniranje s po 15 lipa po kWh za one koji imaju potrošnju do 10 GWh, a predviđeno je da za vaučere iz te mjere do kraja ožujka iduće godine bude na raspolaganju 600 milijuna kuna.

U HGK se pozivaju kako, prema Komunikaciji Europske komisije, članice mogu poduzeti mjere za smanjenje energetskih troškova za sve krajnje korisnike te pružiti pomoć poduzećima ili industrijama u prevladavanju problema uzrokovanih rastom cijena, a mnoge od njih uvele su mjere koje se odnose na sve skupine potrošača, pa tako i velikih i energetski intenzivnih poduzeća.

Kao primjere kvalitetnih mjera ističu Belgiju, gdje je uvedena zabrana jednostrane izmjene ugovora kojima bi distributeri i opskrbljivači energije mogu samostalno povećavati cijene u ugovorima s fiksnim cijenama, te Italiju, koja je ukinula naknadu za mrežu u prvom kvartalu 2022., uključujući srednji i visoki napon.

Italija je posegnula i za smanjenjem porezne obveze svojim velikim potrošačima u visini 20 posto za energiju kupljenu i potrošenu u prvom tromjesečju.

“Na tragu tih mjera i članice HGK su predložile ukidanje ili smanjenje tarifnih stavki tamo gdje je moguće, odnosno da ih se barem zadrži na istoj razini sve dok se tržište ne stabilizira”, kažu u HGK, s napomenom da je za industrijske potrošače ključno osigurati stabilnost ugovora unutar plinske godine, odnosno ugovorenih nepromjenjivih cijena.

Jedna od solucija kojom se tu kategoriju može pomoći jest i umanjenje iznosa obveze poreza na dobit do 50 posto vrijednosti ulaganja u obnovljive izvore, i to retroaktivno.

Po njihovom prijedlogu kompenzacija umanjenja porezne obveze mogla bi se iskoristiti u razdoblju od četiri financijske godine počevši od godine aktivacije ili registracije elektrane u sustav.

Pravilnici i pravila
Pored te mjere, za povećanje ulaganja u OIE potrebno je što prije donijeti pravilnike i Pravila o priključenju na distribucijsku mrežu iz Zakona o tržištu električne energije, kao i smanjiti trajanje postupka izdavanja dozvola, ubrzati procedure izrade elaborata optimalnog tehničkog rješenja priključenja na mrežu, a prostor vide i u privremenom oslobađanju od obveze plaćanja troškova elektroenergetske suglasnosti i priključka elektrane za proizvodnju za vlastitu potrošnju, dozvoliti da se proizvedena energija iz obnovljivih izvora istog pravnog subjekta može koristiti bilo gdje u sustavu tog pravnog subjekta nevezano za obračunsko mjerno mjesto, ali i dodatne alokacije za ulaganja u energetsku učinkovitost.

Ove mjere, zbog strukture gospodarstva i industrije, u hrvatskom slučaju ne zahvaćaju veliki broj poduzeća, a HGK upozorava kako će gubitke zbog cjenovnog udara koji trpe bez adekvatnih mjera teško same nadoknaditi na tržištu.