Pokušaji Hrvatske gospodarske komore (HGK) da ulaganjima u nekretnine i izlaskom na turističko tržište nadomjesti dio novca – bez kojega je ostala početkom prošle godine nakon reforme komorskog sustava i ukidanja obveznog članstva za najveći dio poduzeća u Hrvatskoj – otvorilo je i pitanje kako u novim uvjetima živi i funkcionira HGK.

Skupštini je nedavno predočen detaljan pregled stanja i rezultata za prošlu godinu, u kojoj je podvučena crta i vidljiv efekt transformacije, a članicama i javnosti predočen je i detaljan pregled nekretnina koje Komora posjeduje i planova kako će njima raspolagati u narednom razdoblju.

Kada se kovao poslovni plan za prvu “tržišnu” godinu, u HGK-u su s oprezom očekivane prihode od članarina spustili za 40 posto u odnosu na vrijeme kada su ih praktički sve tvrtke bile obvezne plaćati, uglavnom 42 kune mjesečno.

U javnom diskursu dalo se naslutiti da će se mijenjati komorski sustav u pogledu obveznog članstva, pa su se u HGK već ranije počeli pripremati za nove uvjete u koje se moraju uklopiti. Tako su HGK-u zadnjih nekoliko godina počeli vidno rasti prihodi i s drugih osnova, prvenstveno po sredstvima iz EU programa.

Kod usvajanja plana za prvu “tržišnu” godinu dojam je bio da su ipak dosta optimistični u planovima: procjena je bila da će ukupni prihodi u 2022. biti na razini oko 23,5 milijuna eura, od čega bi članarine iznosile 15,8 milijuna eura.

Pokazalo se da je ta stresna godina za HGK prošla iznad očekivanja – ukupan ostvareni prihod bio je 26,7 milijuna eura, a u tome su članarine iznosile 17,2 milijuna eura, odnosno bile su za gotovo 1,4 milijuna eura veće od plana.

Rashodi, koji su uključivali i otpremnine za smanjenje broja zaposlenih, bili su manji od planiranog, tako da je na kraju HGK godinu zaključio u plusu od gotovo 3,4 milijuna eura. To je dalo osnova i za optimizam u postavljanju plana za ovu godinu, u kojoj HGK računa na prihode od oko 28,4 milijuna eura, više nego lani, iako još uvijek ispod razine iz rekordne 2021., kada je uprihođeno 28,8 milijuna eura.

U ovogodišnjem bi iznosu prema službenim kalkulacijama članarine trebale donijeti oko 17,3 milijuna eura. Na upit koliko je članica u obvezi plaćanja nakon ukidanja obveznog izdvajanja za članarine (za 98% tvrtki), u HGK kažu kako je taj broj trenutno iznad 7200, s tim da on ne uključuje samo tvrtke koje su zakonom i dalje ostale u obveznom članstvu, a to su srednje i velike tvrtke, nego i one koje članarinu plaćaju dobrovoljno.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Iz HGK ističu kako bilježe kontinuiran rast broja dobrovoljnih članica. “Nakon prvih pola godine primjene novog zakona bilo ih je više od 800. Od tada je taj broj porastao za gotovo 80 posto”, odgovorili su nam u HGK. Ipak, plaćajućeg članstva zapravo je malo ima li se u vidu recentne DZS-ove podatke o broju poduzeća u Hrvatskoj po kojima je službeno registrirano 224 tisuće tvrtki, a aktivno je 142 tisuće trgovačkih društava.

Dio prihoda ostvaruje se i kroz usluge koje HGK naplaćuje, primjerice za sudjelovanje na sajmovima, konferencijama, od kotizacija, arbitražnih postupaka i slično, a od njih je HGK-u lani sjelo na račun 1,34 milijuna eura. Svakako najviše pažnje u strukturi prihoda plijeni stavka “ostali prihodi”, koji su donijeli više od tri milijuna eura, a među kojima se najveći dio odnosi na prodaju nekretnine u Bruxellesu. Prodana je prošlog ljeta za dva milijuna eura.

Neke od vrijednih nekretnina, poput zgrade na splitskoj rivi, pružaju mogućnost da se uđe u hotelski biznis/I. Čagalj/PIXSELL

Osigurač stabilnosti
Nekretnine su za HGK važan osigurač financijske stabilnosti. S jedne strane, HGK ima popriličan portfelj, od zgrada i poslovnih prostora do stanova i garaža na području cijele države. Dio stanova, kako je vidljivo iz prikaza, imaju zaštićene najmoprimce ili su u najmu, a mnogi nisu u funkciji.

Kako bi reducirao troškove, HGK-u je namjera izraditi procjene vrijednosti i za mnoge od njih pokrenuti prodaju. Na popisu je, primjerice, 14 stanova, 59 garaža i 34 poslovna prostora, a u javno dostupnim dokumentima navedeni su precizno svi detalji, od lokacije i površine do procijenjene vrijednosti i sadašnjeg statusa nekretnine.

Inače, osim nekretnine u Bruxellesu, HGK je po izvješću prodao još četiri nekretnine, sve u 2019., jedan stan u Senju te četiri poslovna prostora, od kojih je jedan u crnogorskom Kotoru. Inače, isti broj garaža i stanova bio je u planu gospodarenja i za prethodnu 2021.

Ovakav nekretninski fond HGK-u, koji očito “pliva” u novim uvjetima, definitivno pruža mogućnost za razmatranje opcija da neke od vrijednih nekretnina, poput motela Panorama u Rijeci i zgrade na splitskoj rivi, stavi u funkciju i uđe u hotelski biznis ili, pak, uđe u greenfield projekt gradnje poslovno-konferencijskog centra u Zagrebu. Takvi dugoročni projekti izazvali su zanimanje i različite reakcije u javnosti, no u budućnosti Komori bi mogli donijeti dodatne prihode.

To je još uvijek na dugom štapu, pa je razumljiv stav, vidljiv iz odgovora na pitanja o promjenama u radu, da su sada u HGK-u prioritetno fokusirani na razvoj i pružanje usluga svojim članicama. U ovom trenutku, kažu, nude širok raspon usluga i proizvoda, više od njih 60, a u prvih osam mjeseci isporučili su oko 4500, a najveći korisnici bile su velike tvrtke. U posljednje vrijeme, dodaju, osim poslovnih subjekata primjetan je sve veći interes obrazovnih institucija i lokalnih zajednica za HGK-ove usluge.

Nisu sinonim opterećenja
Radi se o edukacijama, specijaliziranim radionicama i konferencijama, a kao primjer u HGK-u izdvajaju ESG akademiju koju su pokrenuli u listopadu prošle godine kroz opće strateške radionice, specijalizirane za pojedine sektorske grane, te “krojene po mjeri” na zahtjeve tvrtki. Kroz te je radionice prošlo već oko 800 sudionika.

Uz stručne konzultacije, posebno izdvajaju Indekse cijena građevinskog materijala. Radi se, kako naglašavaju, o jedinstvenoj tržišnoj usluzi koja je trenutna reakcija na poremećaje na tržištu i potrebe članica koje su se suočavale s problemima. HGK je uspostavio metodologiju za izračun indeksa kretanja veleprodajnih cijena građevinskog materijala.

Jedna od većih promjena, uz ukidanje obvezne članarine, u reformi HGK bilo je i veliko smanjenje broja zaposlenih, za oko stotinu. To je lani i provedeno. Zaposlenih je sada oko 290, što je, usporedi li se s kapacitetima koji su svojedobno iritirali gospodarstvenike i javnost, gotovo upola manji broj. S manjim timom i cijelim spektrom usluga koje koriste oni koji ih doista trebaju, HGK uspijeva opstati i prestao je biti sinonim opterećenja u hrvatskom gospodarstvu.