Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) poslala je početkom kolovoza u javno savjetovanje dva ključna dokumenta za razvoj energetske infrastrukture, investicije u obnovljive izvore energije (OIE), ali i za brojne projektante, developere, lokalne zajednice i poduzetnike koji čekaju cijenu priključenja na mrežu.

Riječ je o Desetogodišnjem planu razvoja prijenosne mreže koji je izradio HOPS (Hrvatski operator prijenosnog sustava) i Desetogodišnjem planu razvoja distribucijske mreže u nadležnosti HEP-ODS-a.

Detaljni planovi

Oba plana odnose se na razdoblje 2025. – 2034., s detaljnim razradama za početna jednogodišnja i trogodišnja razdoblja. Savjetovanja su otvorena od 1. kolovoza do 14. rujna. Ovaj Desetogodišnji plan (2025. – 2034.) razvoja distribucijske mreže s detaljnom razradom za početno trogodišnje i jednogodišnje razdoblje temelji se na izrađenim studijama razvoja distribucijske mreže pojedinih dis tribucijskih područja te podacima o postojećem stanju mreže i planiranim ulaganjima objedinjenim u aplikaciji HEP ODS – Planiranje razvoja. Pri tome su uvažena iskustva izrade prethodnih višegodišnjih planova, stručna mišljenja Hrvatske energetske regulatorne agencije i rezultata javne rasprave.

Što se tiče HEP-ODS-a, u razdoblju 2025. – 2034. planirana su ulaganja u razini 1.589.161.410 eura, bez ulaganja u elektroenergetske uvjete i priključenje. U razdoblju 2025. – 2027. godina 614.621.210 eura, prosječno 204,9 milijuna eura godišnje, a u razdoblju 2028. – 2034. godina 974.540.200 eura, prosječno 139,2 mil. eura godišnje.

Planovi proizlaze iz zakonskih obveza definiranih Zakonom o tržištu električne energije, ali njihova važnost prelazi administrativni okvir. Oni su podloga za investicijsko planiranje, osiguranje sigurnosti opskrbe te ispunjavanje ciljeva Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP), koji je u ožujku ove godine revidiran kako bi se uskladio s ambicioznijim EU ciljevima do 2030. i 2040.

Iz NECP-a proizlazi da Hrvatska do 2030. godine cilja imati 42,5 posto udjela OIE-a u potrošnji energije, 76,7 posto udjela OIE-a u potrošnji električne energije, te 36,8 posto udjela OIE-a u potrošnji energije u industriji. Aktualni udjeli obnovljivaca u potrošnji energije znatno su manji i u dostizanju ovih ciljeva bit će potrebno razvijati dodatne projekte u tom segmentu.

Do 2030. godine, prognozira NECP, Hrvatska bi trebala imati solarnih elektrana ukupne snage oko 2400 megavata, vjetroelektrana oko 2300 megavata, hidroelektrana oko 2600 megavata te nešto geotermalnih elektrana. Problem je u tome što, kako kažu iz sektora, interes za gradnju proizvodnih kapaciteta, posebno solarnih i vjetroelektrana, već sad premašuje te brojke.

Osim toga, predstavnici sektora odavno upozoravaju kako HERA već više od dvije godine nije donijela odluku o naknadi za priključenje na elektroenergetsku mrežu, čime se blokiraju golema ulaganja u projekte obnovljivih izvora energije (OIE). Posljedice su stagnacija razvoja sektora i odlazak investitora koji su već uložili značajna sredstva, upozoravaju stručnjaci iz industrije.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Sve se to događa u godini kad raste uvoz električne energije. Uvoz električne energije i dalje je vrlo visok te je u ovom razdoblju činio 17,3 posto ukupne raspoložive energije, što upućuje na nedovoljnu domaću proizvodnju i potrebu za snažnijim oslanjanjem na vlastite izvore.

Raste uvoz struje

Gledano po mjesecima, u travnju je udio uvoza iznosio 4,9 posto, u svibnju 19,6 posto, a u lipnju je dosegao čak 32 posto, potvrđujući zabrinjavajući trend energetske ovisnosti Hrvatske, posebno u ljetnim mjesecima. Proizvodnja hidroelektrana bila je 23 posto niža u odnosu na višegodišnji prosjek, zbog izostanka proljetnih kiša i slabijeg topljenja snijega, čime je izostao ključan sezonski doprinos ovog obnovljivog izvora.

Pozitivan pomak donijeli su ostali obnovljivi izvori energije – sunčane elektrane, vjetroelektrane, biomasa i bioplin – koji su prvi put zauzeli vodeće mjesto u strukturi raspoložive energije s udjelom od 29,7 posto, potvrđujući njihov sve veći značaj u elektroenergetskom sustavu Hrvatske.