Državno odvjetništvo krenulo je u bitku za povrat u državno vlasništvo jezera koja se gospodarski iskorištavaju. Prvo je na redu jezero Peruča, na koje se uknjižila Hrvatska elektroprivreda.

Prema Ustavu, vode su javno dobro. Međutim, praksa je pokazala da su pojedine tvrtke različitim tumačenjem propisa od strane državnih tijela uspjele upisati vlasništvo nad vodnim dobrima. Neke jedinice lokalne samouprave pokušavaju ih prodati na javnim natječajima. Gradsko vijeće Donjeg Miholjca objavilo je javni natječaj za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Grada Donjeg Miholjca radi ribnjačarske proizvodnje kao jedinstvene proizvodno-tehnološke cjeline. Od ukupne površine ribnjaka koji se prostire na 929 hektara, u prvoj rundi htjeli su prodati 291 hektar, a DORH je to spriječio. Više nema mnogo vremena za ispravljanje nezakonitosti. Jer, kako upozoravaju tužitelji, za upisivanje države ostalo je tek nešto više od godinu dana, a tada (2010.) nastupa ‘načelo povjerenja u zemljišne knjige’. Nepravde će biti teško ispraviti parnicama. Zbog kompleksnosti problema i kratkog roka DORH je zatražio pomoć Vlade da intervenira i dokine praksu različitog tumačenja propisa od strane državnih tijela, jer time ugrožavaju javno dobro. Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić je s problemom Peruče, odnosno da se HEP upisao kao vlasnik cijelog jezera, upoznao ministre. Prema službenim informacijama, u uskom krugu dogovoreno je rješenje: Uprava HEP-a izdat će tabularnu ispravu i država će se upisati kao vlasnik jezera Peruča, a zauzvrat država neće to javno poduzeće povlačiti po sudovima. Ove navode iz HEP-a nisu htjeli komentirati.

No, problem Peruče sitan je u odnosu na probleme koje država ima s uknjižbom na ribnjacima. Prema podacima s terena, oni su sve češće meta nezakonitih prodaja i privatizacija. Jedinice lokalne samouprave, a ponekad i stečajni upravitelji, oglašavaju njihovu prodaju. Iako, po Ustavu i Zakonu o vodama jezera su javno dobro i njima se ne smije tržiti. Zakupci ne plaćaju koncesije za poljoprivrednu proizvodnju jer je iz propisa izbačena koncesija za uzgoj riba na javnom dobru, a DORH to kani vratiti u zakon. Mladen Bajić predlaže Vladi da obveže Ministarstvo poljoprivrede na povlačenje svih izdanih suglasnosti za raspolaganje ribnjacima kao poljoprivrednim zemljištem. To što se ribnjaci iskorištavaju za proizvodnju ribe ne znači da se njima može raspolagati kao poljoprivrednim zemljištem, upozoravaju u DORH-u. Ako se ne dokine dosadašnja praksa, država bi mogla ostati bez 12,3 hektara jezera kao javnog dobra, a i more bi se moglo proglasiti poljoprivrednim zemljištem, jer se na nekim dijelovima smještena uzgajališta riba. Ako Vlada ne spriječi pogrešno interpretiranje propisa, neizbježne su loše posljedice za državu, zaključuju u DORH-u. Pri tome, ističu podatak kako Hrvatska sada ima samo tri posto zaštićenih područja, a Europska unija 15.