Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) do sada je u deset investicijskih fondova uložila ukupno 118 milijuna eura, a stave li se po strani dva koja djeluju u okviru Inicijative triju mora, dolazimo do brojke od 80 milijuna eura koje je uložila ili se obvezala uložiti u osam fondova kojima je inicijator, rekao je Hrvoje Čuvalo, predsjednik Uprave te državne razvojne banke na jučer održanoj 2. HBOR Invest konferenciji “Tržište kapitala, ključ razvoja gospodarstva”.

Istaknuo je pritom i da je tih osam fondova dosad podržalo više od 230 investicija u raznim sektorima. Trenutno su “teški” oko 500 milijuna eura, kaže, što znači da je na jedan HBOR-ov euro generirano novih više od pet eura koje su uložili drugi ulagači. “To je poanta i smisao djelovanja HBOR-a na tržištu kapitala i tržištu fondovske industrije: svojim inicijativama i primjerom ulaganja privući ostale ulagače”, poručio je.

Odluke o novcu za još tri fonda

I za naredno razdoblje najavio je značajna sredstva predviđena za taj oblik kapitalne potpore. U idućih pet godina HBOR planira ukupno uložiti najmanje 100 milijuna eura u različite investicijske fondove. Čuvalo je pocrtao kako to podrazumijeva i IPO fond, čije je osnivanje prije nekoliko mjeseci nagovijestio ministar financija i potpredsjednik Vlade Marko Primorac govoreći o aktivnostima koje su predviđene u okviru Strateškog okvira razvoja tržišta kapitala. Čuvalo je naglasio kako će primarni cilj IPO fonda biti podrška poduzećima za izlazak na burzu.

Razvoj tržišta kapitala i fondovske industrije jedan je od pet ključnih strateških ciljeva i područja zacrtanih i HBOR-ovom poslovnom strategijom za razdoblje od 2025. do 2029. Ona je ukupno vrijedna 5,5 milijardi eura, a uz već spomenuto usmjerenje na razvoj tržišta kapitala i fondovske infustrije ključni ciljevi su joj i internacionalizacija, regionalni i društveni razvoj, ulaganja u konkurentnost i otpornost te zelena tranzicija čijem ubrzanju bi HBOR u petogodišnjem razdoblju trebao prisnažiti s najmanje milijardu eura.

Vezano uz planirana ulaganja u fondove, dosad su na temelju javnog poziva već donesene odluke o ulaganjima u tri investicijska fonda, a u tijeku su i “dubinska snimanja” za još neke, kaže čelnik HBOR-a.

Kad je riječ o nedavno pokrenutoj inicijativi za uspostavu IPO fonda, trenutno su u tijeku pripremne aktivnosti za njegovo formiranje. Istražuju se europski modeli i prakse koje bi se mogle primijeniti, ističe Čuvalo najavljujući da bi cijeli proces trebao biti gotov do kraja iduće godine.

Primarni cilj tog fonda, pprema njegovim riječima, bilo bi pripremanje poduzeća za izlazak na burzu, što bi uključivalo i ulaganja u korporativne funkcije i procese koje te tvrtke moraju imati za uvrštenje na burzu. “Također, aktivnosti mogu uključivati i samo ulaganje u te tvrtke, ali prije svega s ciljem da se time privuku ostali privatni ulagači da ulože svoj kapital. Oni bi se trebali osjećati sigurnije kada vide da je unutra i državna banka. To je smisao, a ne da javna banka sama ulaže u IPO dionica pojedine tvrtke”, naglasio je Čuvalo.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

U vezi s tim HBOR u roku godinu-dvije planira osnovati i tvrtku kćer specijaliziranu za aktivnosti i operacije povezane s tržištem kapitala. No, koliki bi se dio od spomenutih 100 milijuna za razne fondove mogao skrenuti u IPO fond, još je prerano govoriti.

Česi u drugoj rundi

Vladi je za tu inicijativu kao ogledni primjer poslužio primjer Češke. Uspostava tamošnjeg IPO fonda prije nekih pet godina također je povjerena državnoj razvojnoj banci koja je za njegovo vođenje također osnovala zasebnu tvrtku. U slučaju češkog IPO fonda inicijalno je za ulaganja bilo osigurano 12,5 milijuna eura, a nakon što je već zaključeno prvo investicijsko razdoblje, tamošnja vlada ljetos je odobrila nastavak programa kroz IPO fond 2025+, s oko 15 milijuna eura raspoloživih za alokaciju do 2030.

Njihov model ponajprije je usmjeren na sudjelovanje u javnim ponudama, i to putem Start tržišta Praške burze, što je pandan Progress tržištu ZSE-a, trgovinskoj platformi namijenjenoj u prvom redu za mala i srednja poduzeća, s nižim zahtjevima transparentnosti koji se postavljaju pred izdavatelje u odnosu na Uređeno tržište. Osim ograničenja udjela IPO fonda u pojedinoj javnoj ponudi (na najviše 30 posto), češki model propisuje i za što poduzeća koja računaju na sredstva tog fonda mogu, a za što ne mogu koristiti prikupljena sredstva.