U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) trenutačno provodi šest financijskih instrumenata ukupne vrijednosti 255,5 milijuna eura.
Preko 110 projekata, ukupne vrijednosti 150 milijuna eura, odnosi se na održivo financiranje, odnosno na projekte usmjerene na zelenu i digitalnu tranziciju.
Sredstva koje HBOR plasira putem šest financijskih instrumenata mogu se koristiti isključivo po načelu DNSH-a (do no significant harm), što znači da niti jedna investicija koju sufinanciraju ne smije imati značajnije negativne utjecaje na klimu, okoliš, prirodni ekosustav, vodu i ostale ciljeve iz Europskog zelenog plana.
Hrvoje Čuvalo, član uprave HBOR/J. Regović/PIXSELL
Naime, EU je do 2050. preuzela obvezu da će Europa postati prvi klimatski neutralan kontinent; do 2030. obvezali su se smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 55 posto u odnosu na 1990-tu; cilj je i ojačati otpornost na klimatske promjene te preokrenuti trend gubitka biološke raznolikosti. Dakle, niti jedan projekt financiran iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost ne smije nanositi štetu “zelenim” ciljevima EU. I dok je do sada kod odobrenja kredita najvažnija bila financijska održivost projekta, sada su sve važniji i okolišni i društveni kriteriji.
Financijska sredstva usmjeravaju se na ona ulaganja kojima se smanjuje izloženost klimatskim rizicima te rizicima za okoliš i društvo, čime održivo financiranje postaje trend. Svjesni toga su i u HBOR-u, a svjesni su i činjenice da baš takvi održivi poslovni modeli često rezultiraju većom stabilnošću, manjim rizicima i boljim dugoročnim izgledima za uspjeh.
“Investitori koji se pridržavaju održivih praksi često su bolje pripremljeni za suočavanje s izazovima budućnosti, kao što su promjene u regulativama, klimatske promjene i promjene u potrebama tržišta. Održivi projekti često privlače veću podršku od strane zajednice, investitora i države, što može doprinijeti bržem rastu i većem povratu ulaganja”, smatra Hrvoje Čuvalo, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak.
Smisao održivog financiranja možda je najlakše pojasniti na principu najpotentnijeg sektora – građevine. Danas treba dokazati da će zgrada biti izgrađena na takav način i da će utrošak energije biti barem 10 posto manji nego do sada, a time i manje štetna za okoliš.
Dakle, nema deklarativnog podržavanja ideje održivosti, već sve mora biti transparentno, mjerljivo i kao takvo pogodno za održivo financiranje.
Jesu li hrvatske tvrtke spremne za ulaganje u zelenu transformaciju?
“Potrebu ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju zasigurno još treba promicati i prezentirati što širem krugu domaćih subjekata. Međutim, isto nije specifično samo za hrvatsko tržište, već i šire. Upravo iz navedenog razloga HBOR je kao državna razvojna i izvozna banka vrlo rano prepoznao navedenu potrebu te iskoristio priliku razviti nove NPOO financijske instrumente usmjerene na zelenu i digitalnu tranziciju.
Prema HBOR-u dostupnim podacima, isto nije slučaj u nizu drugih zemalja članica EU, zbog čega vjerujemo da smo na pravom putu u pravo vrijeme”, kaže Čuvalo, napominjući kako niz projekata financiraju i u suradnji s poslovnim bankama, na zadovoljstvo i interes svih uključenih strana, što je win-win situacija.
Sve više hrvatskih poduzeća prepoznaje važnost zelene i digitalne transformacije i pokazuje spremnost za ulaganje u tranziciju svojeg poslovanja. Ovo je rezultat promjena u globalnom poslovnom okruženju, gdje su održivost i tehnološki napredak postali ključni faktori konkurentske prednosti.
Dok kamatne stope na kredite globalno rastu, HBOR nudi povoljnije uvjete financiranja za projekte koji su klimatski i okolišno održivi, što će zasigurno pozitivno utjecati na poduzetnike i njihovu spremnost na ulaganje u zelenu budućnost.
* Sadržaj omogućio HBOR
