Nakon što su građani Grčke u nedjelju sa 61,31 posto glasova na referendumu odbili prijedlog međunarodnih vjerovnika o pomoći toj zemlji, iskrsnuo je cijeli niz novih pitanja. Primjerice, kako će se ubuduće poslovati s Grčkom, zemljom u kojoj su banke zatvorene? Malo koji od hrvatskih izvoznika u Grčku je voljan nagađati o budućnosti, jer je ta tema još duboko u sferi špekulacija. Ekonomski analitičar Zdeslav Šantić naglašava da Hrvatska nema tako izraženu robnu razmjenu sa Grčkom- u strukturi na Grčku otpada tek 1,1 posto hrvatskog izvoza pa kod realnog gospodarstva ne očekuje neki značanjniji utjecaj.  

"Primjerice, hrvatski izvoz na Maltu bio je 2013. veći nego izvoz u Grčku. Mislim da ćemo već profitiranjem u turizmu nadoknaditi eventualne gubitke. Možda ćemo osjetiti posljedice ako dođe do daljnje eskalacije na financijskom tržištu, onda ćemo se suočiti s problemom kao što je teži pristup zaduživanju, koje time postaje i nešto skuplje. Hrvatska se percipira kao najrizičnija zemlja EU u regiji. Mi bismo mogli biti među zemljama koje su najviše pogođene zbivanjima u Grčkoj, no tek treba vidjeti kako će reagirati europska središnja banka. Ne zna se niti hoće li se Grci nakon referenduma vratiti nacionalnoj valuti…puno je nepoznanica", kaže Šantić. Lani je Hrvatska u Grčku izvezla roba u vrijednosti od rekordnih 115,6 milijuna eura. Prethodne, 2013. godine izvoz je bio 89,2 milijuna i rastao je treću godinu za redom. Izvoz je padao i na samo 15-ak milijuna eura. Lanjska je godina bila rekordna i po uvozu iz Grčke, koji je dosegao 90,8 milijuna eura, pa ta zemlja ostaje jedna od rijetkih s kojima Hrvatska ima trgovinski suficit.

 Šećerana Viro je jedan od važnijih hrvatskih izvoznika u Grčku, a njezin vlasnik Željko Zadro nije uplašen rezultatima grčkog referenduma. "Mi nemamo problema, nismo osjetili pad. Zapravo bi ovakav scenarij mogao biti i pozitivan jer se potrošači u krizi uvijek okreću osnovnim artiklima kao što je šećer", optimist je Zadro. Jedan od hrvatskih izvoznika u Grčku je Centrometal iz međimurskog Macinca, obiteljska tvrtka koja je lani Grcima izvezla kotlova u vrijednosti od dva milijuna kuna. Na pitanje ima li kakvih naznaka kako će se ubuduće poslovati s Grcima, Tihomir Zidarić nam je rekao: "U petak su nas zvali poslovni partneri iz Grčke, kažu da ni sami ne znaju što će biti dalje. Rekli su da se strpimo mjesec dana, kad bi se situacija trebala stabilizirati". Kaže da su kupci iz Soluna korektno plaćali naručeno.

S kupcima iz Soluna posluje i Adriatica Dunav, vukovarska tvrtka u talijanskom vlasništvu. Lani su im izvezli mineralnih gnojiva u vrijednosti od milijun eura. Jesu li im Grci ostali dužni, jesu li imali problema s naplatom, kako zaštitili svoje potraživanja? "To su naši stari klijenti i uredni platiše. Zasad nam nisu dužni jer još nije prošao dogovoreni rok za plaćanje. Dotad bi nam grčki partneri trebali platiti 100.000 eura duga, a koje smo pokrili osiguranjem, tako da je rizik za nas minimalan. Osim toga, na grčko tržište odnosi se maleni dio našeg prihoda", rekao nam je Nikola Krneta iz Adriatica Dunava, tvrtke koja je lani imala 285 milijuna kuna prihoda. Montmontaža-Greben iz Vele Luke s grčkom je vladom zaključila 13,4 milijuna eura vrijedan posao gradnje šest patrolnih čamaca za obalnu stražu. Vrijednost svakog čamca je veća od 2,2 milijuna eura, prvi je već isporučen, a 75 posto vrijednosti ugovora financira EU.

Komentar o utjecaju grčkog referenduma na Hrvatsku dobili smo i iz krugova poslodavaca. "Za pretpostaviti je da će, nakon moguće početne konfuzije, grčke tvrtke u velikom broju slučajeva proglasiti nemogućnost plaćanja obveza prema vjerovnicima u Hrvatskoj, odnosno u najpovoljnijem scenariju odgodu plaćanja na dulji rok. Neizvjesnost ishoda kao nemogućnost sagledavanja sveukupnih posljedica odnosa Grčke s njezinim vjerovnicima unose nemir i nervozu na financijska i pojedina robna tržišta, npr. tržište nafte, u EU i mogle bi znatno umanjiti početne pozitivne učinke ECB-ove politike kvantitativnog popuštanja", napominju poslodavci. Premije rizika, CDS, za Hrvatsku ali i za pojedine CEE zemlje, mogle bi nastaviti rasti zbog naraslih neizvjesnosti, turbulencija i komplikacija u Grčkoj te nepovoljnog utjecaja na cijene obveznica.

Porast premije rizika za Hrvatsku značio bi daljnji porast kamata ne samo za državni dug, već i za dugove nefinancijskih subjekata, tvrtki, upozoravaju poslodavci. Zbog pravila koja vrijede otkako je Hrvatska postala članica EU više nije moguće dobiti popis najvećih uvoznika i izvoznika u neku zemlju. Prema zadnjim dostupnim podacima za 2012., koje smo dobili iz udruge Hrvatski izvoznici, najznačajniji izvoznici te su godine bili Ina, Sladorana, Viro tvorica šećera, Tvornica šećera Osijek, Hempel, Petrokemija, Granolio, Končar- mjerni transformatori, T7 VIS, Alstom Hrvatska, Hartman, Centrometal, Belišće d.d., Končar- energetski transformatori i Žito.
 

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života