Prema postojećim podatcima, u Hrvatskoj se godišnje proizvede oko dva milijuna tona građevnog otpada, a u idućih pet godina ta brojka će dostići oko 2,34 milijuna, rečeno je na jučerašnjem predstavljanju projekta CONWAS – Razvoj održivog sustava u upravljanju građevnim otpadom u Republici Hrvatskoj. Prva faza projekta započela je 1. veljače prošle godine i trajala do 1. kolovoza 2006., a u toj fazi su stručnjaci s Građevinskog fakulteta u Zagrebu, koji je nositelj projekta, upoznali s problematikom te napravili bazu korisnika. Osim fakulteta u projektu, koji je pod nadzorom Eurpske unije, kao partneri sudjeluju i Institut građevinarstva Hrvatske, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, kao i tvrtka Eko – flor Plus d.o.o. Kao glavni problem pri postupanju s građevinskim otpadom spomenut je nedostatak prikladnih postrojenja za recikliranje, kao i nepostojanje organiziranog i ekonomski održivog sustava gospodarenja građevnim otpadom. Naime, s takvim otpadom su u Hrvatskoj tek manjim dijelom postupa na ispravan način, a popstotak recikliranja i ponovne uporabe takvog materijala je ispod pet posto. U okviru projekta analizirano je postojeće stanje u području gospodarenja građevnim otpadom te su odabrana tipična mjesta, poput gradilišta i rušilišta, na kojima će se analizirati različiti parametri relevantni za gospodarenje tom vrstom otpada. Radi realizacije projekta, predviđeno je i formiranje pilot-projekta na odlagalištu Jakuševac, a svi rezultati projkta bit će korišteni za izradu preporuka za optimalno upravljanje otpadom. Uz pomoć svih nadležnih državnih institucija, kao i lokalne samouprave, istraživači su dosad detektirali 109 odlagališta građevinskog otpada.

Kao glavni cilj istraživanja, vodeći ljudi Zavoda za materijale Građevisnkog fakulteta u Zagrebu naveli su uspostavu održivog sustava gospodarenja građevnim otpadom te suradnju s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u svrhu kreiranja i donošenja nove zakonske regulative koja će biti usklađena s pravnom stečevinom Europske unije. Lino Fučić iz Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva kazao je da je u Hrvatskoj najveći problem za bolje rješenje problema gospodareneja građevnim otpadom što zakonska regulativa nije selektivna, usklađena ni precizna. No istodobno je najavio da se radi na izradi strategije i plana koji bi riješili to pitanje. Građevinski stručnjaci navode da se građevni otpad, odnosno otpad od rušenja može upotrijebiti kao agregat za izradu betona, morta, asfalta ili za ostale radove u cestogradnji, ovisno o tome je li riječ o betonskim ili asfaltnom lomu, a najčešće je riječ o mješavini (šuti) te velikim količinama iskopa. Tako su na jučerašnjem predstavljanju projekta prezentirani podaci prema kojima na iskop zemlje u Europi prosječno otpada 35 posto ukupnog građevnog otpada, dok je u Hrvatskoj taj postotak i 75 posto. Predstavnici tvrtke Eko – flor Plus d.o.o. predstavili su pilot projekt razdvajanja građevnog otpada na zagrebačkom deponiju Jakuševac. Prvi korak toga pilota uvođenje je nadzora dovoza otpada, odnosno postavljanje radnika zaduženih za evidentiranje i primarno selektiranje građevnog otpada koji dolazi na deponij. Drugi korak bit će izdvajanje sekundarnih sirovina, poput plastike, drva i metala, u samom procesu obrade građevnog otpada. Na samom kraju u postrojenju za reciklažu će se takav otpad obrađivati i tako pripremljeni reciklat skladištiti odvojeno. Naknadno bi ovaj pilot-projekt trebao obuhvatiti i razdvajanje građevnog otpada na samom mjestu nastanka.

U Europi se reciklira 80 posto građevnog otpada

Recikliranje građevnog otpada u pojedinim europskim zemljama, kao što su Nizozemska, Belgija i Danska, čini više od 80 posto ukupno proizvedenog građevnog otpada, odnosno otpada od rušenja. Na taj način se u tim visoko razvijenim državama istovremeno smanjuje potreba za novom eksploatacijom u nenarušenoj prirodi te se rješava problem građevnog otpada koji inače često završava na divljim deponijima.