Početak gospodarskog oporavka konačno se odrazio i na kretanje dionica građevinskog sektora, od kojih su neke u posljednjih godinu dana eksplodirale nakon što su posljednje godine bile na povijesnim minimumima. Iako trend rasta traje već neko vrijeme, pa je u 2016. specijalizirani indeks građevinskog sektora CROBEXkonstrukt ojačao 8%, skok cijena osobito je primjetan posljednjih dana. U svega tjedan dana CROBEXkonstrukt ojačao je više od 16,5 posto. Analitičari Raiffeisen banke misle da je rast ovih dionica inicijalno bio potaknut u prošlom tjednu objavom o rastu broja građevinskih dozvola.

"Rast se nastavio i u ovom tjednu na krilima najava ulaganja u turističkom sektoru koja su bila veća od očekivanja", tumače u RBA. Podsjetimo, statistički podaci za studeni pokazuju da je broj izdanih građevinskih dozvola skočio 32% na godišnjoj razini. Tim dozvolama predviđeno je izvođenje radova u vrijednosti višoj od 2,3 milijarde kuna. Međutim, predviđena vrijednost radova u odnosu na studeni 2015. osjetno je niža i to za 19,5 posto, odnosno za 565 milijuna kuna. K tome, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u studenome 2016. indeks obujma građevinskih radova povećan je 2,5% u odnosu na listopad, a radovi na zgradama smanjeni za 0,2 posto, dok su na ostalim građevinama povećani 4,8 posto. U takvim okolnostima dionice pojedinih građevinskih kompanija u posljednjih su godinu dana daleko nadmašile kretanje cijelog tržišta, izraženo kroz indeks CROBEX. Od pet značajnih građevinskih kompanija na burzi – Tehnike, Viadukta, Dalekovoda, Ingre i Instituta IGH – rast CROBEX-a od 31 posto u tom razdoblju nisu uspjeli nadmašiti Dalekovod (+19,4 posto) te Ingra (+28,6 posto).

S druge strane, Viadukt je porastao 47,2 posto, a troznamenkastim rastom mogu se pohvaliti Tehnika i Institut IGH. Dionica Tehnike na burzi vrijedi gotovo 150 posto više nego prije godinu dana, a IGH za 152,5 posto. Oporavak cijena dionica građevinskog sektora posljedica je pozitivnih podataka iz sektora, poput obujma građevinskih radova, vrijednosti izdanih građevinskih dozvola i slično, koji su potakli očekivanja da bi se to moglo preliti na bolje rezultate građevinskih kompanija. Takve objave dolaze u razdoblju snažnijeg investicijskog ciklusa u hotelijerstvu te, istovremeno, visokih očekivanja o ubrzanju investicija poduprtim EU fondovima. Dodatno su investitore ohrabrile i same najave iz kompanija o njihovom stanju knjiga narudžbi za ovu godinu", smatra Davor Špoljar, analitičar tržišta kapitala Erste banke. S obzirom na to da se hrvatsko gospodartvo nalazi na početku oporavka nakon šest godina pada BDP-a, zanimanje ulagača za građevinare ne čudi Ivanu Blašković, direktoricu korporativnih analiza Zagrebačke banke.

Tumači da je građevinski sektor je vrlo propulzivan tijekom rane i središnje faze gospodarskog rasta u kojoj se Hrvatska trenutno nalazi.  "Radi se o jednom od najcikličnijih sektora s vrlo snažnim rastom u ranim fazama te naglim padom u drugom dijelu poslovnog ciklusa, od vrhunca do recesije", tvrdi Blašković. Upitana o potencijalima rasta građevinskih dionica u ovoj godini, Blašković smatra kako su svi oni koji svojim porfeljem upravljaju temeljem 'sektorske rotacije', predstavnike građevinskog sektora i ostalih proizvođača trajnih dobara, vjerojatno već uvrstili u svoje porfelje.  "Ovi sektori se zbog svoje cikličnosti, prema toj teoriji, preporučaju u ovoj fazi poslovnog ciklusa. Za one pak koji koriste 'kupi i drži' strategiju, građevina vjerojatno nije dobar izbor, osim ako kompanije u koje ulažu ne vrednuju temeljem rezultata ostvarenih tijekom cijelog poslovnog ciklusa (kroz pet do sedam godina), a ne temeljem ostvarenja tijekom jedne do tri najbolje godine", ocjenjuje Blašković.
 

Povratak zlatnim vremenima još nije do kraja realnost, no stvari su krenule u dobrom smjeru, što se potvrđuje i kroz veći obujam novougovorenih poslova. Najave dobre 2017. stizale su pod zadnje i iz tvrtki čije dionice plijene. Ulazak Viadukta i u turizam, energetiku i visokogradnju, s novim projektima koje financiraju privatni investitori, najavio je predsjednik Uprave Viadukta Joško Mikulić. Prihode očekuje na razini od dvije milijarde kuna, no ne ide lako, štoviše danas će nam Mikulić reći na povratku iz beograda kako je "ovo daleko najteža godina za Viaduk", no postoji i "ali".  "Definitivno bi 2017. trebala biti godina preokreta za cijeli sektor. Prošla godina nam je bila najteža, a odgađanje investicijskog ciklusa rezultiralo je nizom propuštenih poslova. Viaduktu ova godina donosi stabilnost u poslovanju; naime imamo najviše ugovorenih poslova otkad je počela kriza", kaže Mikulić.  Ovih dana on očekuje potpisivanje ugovora s Hrvatskim vodama za radove na akumulaciji Šumetlica.

Prema Mikuliću jedan od glavnih problema i dalje predstavljaju natječajni postupci koji traju više od godine dana. Novi direktor Tehnike Zlatko Sirovec uoči odlaska u Švedsku, gdje će danas potpisati ugovor vrijedan oko 10-ak milijuna eura za radove na 360 stanova kao jedan od izvođača potvrdio nam je plan rasta prihoda od 40% u 2017., tj. na više od milijardu kuna, od čega četvrtinu čine izvozni poslovi. Ako se po jutru dan poznaje, ova će godina biti dobra, kaže Sirovec. Otkad je preuzeo novu funkciju, znači u protekla dva mjeseca, ugovoreno je 370 mil. kuna novih poslova, ili 50-ak% više nego lani, a tek je siječanj. "Vidi se oživljavanje hrvatskog tržišta, a nadam se da će država početi ulagati i u energetiku i infrastrukturu te da neće sve ostati na velikim turističkim projektima", zaključuje novi šef Tehnike koji dodaje i kako će pokušati riješiti problem deficitarnih građevinskih zanimanja: " Hrvatsku neće graditi Hrvati – oni su u Njemačkoj, s kvotama za uvoz iz regije smo zakasnili, pa smo sad u potrazi za radnicima u Rumunjskoj, Makedoniji, pa čak i Africi".

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost