EN DE

Građevinari: Pravilnik o licencijama mora se mijenjati

Autor: Ivan Pandžić
25. ožujak 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Do 1. travnja bit će licencirano manje od 400 tvrtki, a UPGH i HGK smatraju da je kontrola prerigorozna

Samo je sedam dana ostalo do 1. travnja kada će se za građenje morati imati licencija, a od 20.000 aktivnih građevnih tvrtki i obrta samo 274 ih je do kraja prošlog tjedna dobilo licenciju. U postupku odobravanja je još oko 700 zahtjeva, a i prema najoptimističnijim procjenama do 1. travnja bit će licencirano do 400 tvrtki, a još oko tisuću će biti u postupku. Iako licencija nije potrebna za objekte do 400 četvornih metara, vidljivo je da će i u slučaju pozitivnog rješavanja svih zahtjeva tek oko 10 posto tvrtki koje se sada bave građevinom moći to raditi i nakon 1. travnja. Malim tvrtkama i obrtima licencija nije potrebna za objekte do 400 kvadrata, ali je potrebna ako žele biti podizvođači na složenijim objektima iznad 400 četvornih metara, primjerice, ako žele postavljati parkete. U Ministarstvu graditeljstva poručuju da će se licenciranje nastaviti i nakon 1. travnja, kao i da će tvrtke moći završiti započete redova, ali nove neće moći ugovarati. Iako su iz ureda glasnogovornice Ministarstva odgovorili da ne namjeravaju prolongirati primjenu niti mijenjati pravilnik, u sektorima graditeljstva HUP-a i HGK-a su uvjereni da će pravilnik biti modificiran u hodu i da je Ministarstvo shvatilo kako je pravilnik prerigorozan. Udruga poslodavaca graditeljstva Hrvatske (UPGH) pri HUP-u i Sektor za građenje i komunalne poslove HGK, dosad su imali potpuno različite poglede na pravilnik i osim slaganja da je on potreban, o konkretnim kriterijima u njemu nije bilo previše suglasnosti. Sada prvi put obje sekcije traže izmjene. “Preduboko se otišlo u regulaciju jer ona zahvaća čak i one koji imaju tri zaposlena. Slični pravilnici u Europi napravljeni su samo za obveznike javne nabave, a privatni investitori su mogli, ali nisu morali uzimati tvrtke s popisa licenciranih. Smatramo da bi tako trebalo biti i u Hrvatskoj, s tim da se maksimalan broj zaposlenih postavi na 200 umjesto na 500. Tvrtke i obrti se ne bi mogli javiti na natječaj ako vrijednost prelazi 40 posto njihovih prihoda”, kaže direktor UPGH-a Zdenko Karakaš, uvjeren da će pravilnik doživjeti promjenu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Rudolf Rom, direktor Sektora graditeljstva, smatra da će pravilnik donijeti toliko dobroga hrvatskom graditeljstvu da se može reći da ga oni podržavaju, dok se ostali detalji mogu ispraviti “u hodu”. Pozitivno vidi u tome da će se ukinuti tvrtke bez ijednog zaposlenog, kojih ima više od 5000, poslovi se neće moći preprodavati, omogućit će se udruživanja malih tvrtki za zahtjevnije objekte, a udruživanjem će se stimulirati i izvoz. “Vjerujem da će pravilnik doživjeti određene promjene, a mi predlažemo smanjenje kriterija zaposlenih za 20 do 30 posto. Time bi se omogućilo da licenciju dobije oko 4900 tvrtki. Izmijenio bi se broj tvrtki koje mogu graditi objekte veće složenosti”, objašnjava Rom. Karakaš je općenito kritičniji od Roma prema odredbama pravilnika, pa tako i najjači argument Ministarstva i HGK, ukidanje tzv. fikus tvrtki bez zaposlenih, smatra bacanje pijeska u oči. “Obveznici javne nabave imaju sve instrumente propisati u natječajima uvjete kojima će takve tvrtke biti eliminirane, dok tržište eliminira lošu gradnju privatnih investitora. Problem je i u statistici i Zakonu o trgovačkim društvima koji dopušta široku registraciju djelatnosti. Realno, nema puno tvrtki koje su registrirane za građenje, a koje nemaju zaposlenih. Veći je problem što je 93 posto registriranih male tvrtke. Većina njih morat će nestati i time se ugrožava veći broj od 130.000 zaposlenih u građevinarstvu”, kaže Karakaš. Prema procjenama UPGH-a, ako se pravilnik ostane primjenjivati u sadašnjem obliku, poslove iz prve tri kategorije složenosti moći će obavljati samo 31 tvrtka, a one iz prve kategorije – samo njih sedam. Upozoravaju i da vrlo lako može doći do dizanja cijena jer jednostavno neće biti dovoljno licenciranih podizvođača. Rom ima optimističnije procjene ako se uvaži njihov prijedlog – za prvu kategoriju ostat će 21 tvrtka. “Cijene neće rasti jer se udruživanjem smanjuju troškovi i omogućava se bolja ponuda”, kaže Rom.

Samo je sedam dana ostalo do 1. travnja kada će se za građenje morati imati licencija, a od 20.000 aktivnih građevnih tvrtki i obrta samo 274 ih je do kraja prošlog tjedna dobilo licenciju. U postupku odobravanja je još oko 700 zahtjeva, a i prema najoptimističnijim procjenama do 1. travnja bit će licencirano do 400 tvrtki, a još oko tisuću će biti u postupku. Iako licencija nije potrebna za objekte do 400 četvornih metara, vidljivo je da će i u slučaju pozitivnog rješavanja svih zahtjeva tek oko 10 posto tvrtki koje se sada bave građevinom moći to raditi i nakon 1. travnja. Malim tvrtkama i obrtima licencija nije potrebna za objekte do 400 kvadrata, ali je potrebna ako žele biti podizvođači na složenijim objektima iznad 400 četvornih metara, primjerice, ako žele postavljati parkete. U Ministarstvu graditeljstva poručuju da će se licenciranje nastaviti i nakon 1. travnja, kao i da će tvrtke moći završiti započete redova, ali nove neće moći ugovarati. Iako su iz ureda glasnogovornice Ministarstva odgovorili da ne namjeravaju prolongirati primjenu niti mijenjati pravilnik, u sektorima graditeljstva HUP-a i HGK-a su uvjereni da će pravilnik biti modificiran u hodu i da je Ministarstvo shvatilo kako je pravilnik prerigorozan. Udruga poslodavaca graditeljstva Hrvatske (UPGH) pri HUP-u i Sektor za građenje i komunalne poslove HGK, dosad su imali potpuno različite poglede na pravilnik i osim slaganja da je on potreban, o konkretnim kriterijima u njemu nije bilo previše suglasnosti. Sada prvi put obje sekcije traže izmjene. “Preduboko se otišlo u regulaciju jer ona zahvaća čak i one koji imaju tri zaposlena. Slični pravilnici u Europi napravljeni su samo za obveznike javne nabave, a privatni investitori su mogli, ali nisu morali uzimati tvrtke s popisa licenciranih. Smatramo da bi tako trebalo biti i u Hrvatskoj, s tim da se maksimalan broj zaposlenih postavi na 200 umjesto na 500. Tvrtke i obrti se ne bi mogli javiti na natječaj ako vrijednost prelazi 40 posto njihovih prihoda”, kaže direktor UPGH-a Zdenko Karakaš, uvjeren da će pravilnik doživjeti promjenu.

Rudolf Rom, direktor Sektora graditeljstva, smatra da će pravilnik donijeti toliko dobroga hrvatskom graditeljstvu da se može reći da ga oni podržavaju, dok se ostali detalji mogu ispraviti “u hodu”. Pozitivno vidi u tome da će se ukinuti tvrtke bez ijednog zaposlenog, kojih ima više od 5000, poslovi se neće moći preprodavati, omogućit će se udruživanja malih tvrtki za zahtjevnije objekte, a udruživanjem će se stimulirati i izvoz. “Vjerujem da će pravilnik doživjeti određene promjene, a mi predlažemo smanjenje kriterija zaposlenih za 20 do 30 posto. Time bi se omogućilo da licenciju dobije oko 4900 tvrtki. Izmijenio bi se broj tvrtki koje mogu graditi objekte veće složenosti”, objašnjava Rom. Karakaš je općenito kritičniji od Roma prema odredbama pravilnika, pa tako i najjači argument Ministarstva i HGK, ukidanje tzv. fikus tvrtki bez zaposlenih, smatra bacanje pijeska u oči. “Obveznici javne nabave imaju sve instrumente propisati u natječajima uvjete kojima će takve tvrtke biti eliminirane, dok tržište eliminira lošu gradnju privatnih investitora. Problem je i u statistici i Zakonu o trgovačkim društvima koji dopušta široku registraciju djelatnosti. Realno, nema puno tvrtki koje su registrirane za građenje, a koje nemaju zaposlenih. Veći je problem što je 93 posto registriranih male tvrtke. Većina njih morat će nestati i time se ugrožava veći broj od 130.000 zaposlenih u građevinarstvu”, kaže Karakaš. Prema procjenama UPGH-a, ako se pravilnik ostane primjenjivati u sadašnjem obliku, poslove iz prve tri kategorije složenosti moći će obavljati samo 31 tvrtka, a one iz prve kategorije – samo njih sedam. Upozoravaju i da vrlo lako može doći do dizanja cijena jer jednostavno neće biti dovoljno licenciranih podizvođača. Rom ima optimističnije procjene ako se uvaži njihov prijedlog – za prvu kategoriju ostat će 21 tvrtka. “Cijene neće rasti jer se udruživanjem smanjuju troškovi i omogućava se bolja ponuda”, kaže Rom.

Kriteriji iz pravilnika

I. skupina – 500 radnika. Neke zgrade koje prelaze 800 kvadrata i griju se iznad 12 stupnjeva Celzijevih, autoceste, aerodromi, elektrane, magistralni naftovodi, luke, željeznica
II. skupina – 300 radnika. Neke zgrade iznad 800 kvadrata i grijanja iznad 12 stupnjeva C, rekonstrukcije autocesta i cesta, pruge, građevine za proizvodnju
III. skupina – 120 radnika – sve zgrade koje prelaze 800 kvadrata i griju se
IV. skupina – 40 radnika -zgrade do 800 kvadrate te one koje prelaze, ali se ne griju iznad 12 stupnjeva C, građevine koje su sastavni dijelovi cesta, luka, energetskih i proizvodnih postrojenja, instalacijski i izolacijski radovi
V. skupina od 3 do 10 radnika – manje složeni i jednostavni radovi na prethodnim skupinama
VI. skupina – nije potrebna licencija – do 400 kvadrata i pomoćne zgrade do 600 kvadrata za poljoprivredu

Autor: Ivan Pandžić
25. ožujak 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close