Na glasovanje u Sabor Vlada je jučer uputila izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave iz srpnja.

Riječ je o propisu iz paketa porezne reforme čije je namjera financiranje lokalnih vlasti nakon 13 izmjena u protekle 24 godine pojednostaviti, ali i osnažiti lokalne proračune. Od početka 2018. prihod od poreza na dohodak prepušta se lokalnim jedinicama, jednako kao i prihod od oporezivanja kamata na štednju, koji je lani dosegnuo gotovo 370 milijuna kuna. Po novoj računici 60 posto prihoda od poreza na dohodak ići će kao i dosad gradovima i općinama.

Iako nije prihvatila prijedlog županija da im ide 20 posto, Vlada je ipak letvicu podigla na 17 posto. Podsjetimo, dosad su te teritorijalne jedinice dobivale između 12 do 16,5 posto poreza na dohodak, ovisno radi li se o području posebne državne skrbi, nerazvijenom, otočkom ili osnovnom području. U fond za fiskalno izravnanje odvajat će se 17 (umjesto 16 posto), a za financiranje decentraliziranih funkcija ostaje 6 posto.

Ministar financija Zdravko Marić neto efekt predloženog zakona procijenio je na 1,4 milijarde kuna. Od tog iznosa za gradove će ukupna korist biti nešto manja od 700 milijuna kuna, za županije gotovo 300 milijuna kuna, a općine oko 350 milijuna kuna, rekao je ministar Marić. Prekrajanjem sustava nitko ne bi trebao biti na gubitku; županijski proračuni pojačavaju se oko 9 posto, velika većina gradova i općina je na dobitku, dok će se za oko 69 gubitaša osigurati kompenzacijske mjere.