International Container Terminal Inc. (ICTSI), međunarodna korporacija iz Filipina koja upravlja s 30 kontejnerskih terminala na šest kontinenta i u 20 zemalja diljem svijeta, 2011. ušla je kao strateški partner u tvrtku Jadranska vrata, s udjelom od 51 posto, i otad rade na razvoju tvrtke, kaže Hans Ole Madsen, viši potpredsjednik i regionalni direktor za Europu i Bliski Istok u ICTSI.

Koliko ste novca do danas uložili i koji su najvažniji projekti?
Za izgradnju novog pristaništa i skladišnog prostora Lučka uprava Rijeka je uložila 30 milijuna eura, dok je naša grupacija ICTSI uložila dodatnih nešto više od 30 millijuna eura i time opremila terminal s osam novih modernih dizalica za manipulaciju kontejnerima pri dopremi/otpremi brodom, kamionom ili vlakom. Uz brojnu novu tehničku opremu potrebnu za funkcioniranje terminala te ulaganje i obnovu postojeće opreme, kupljene su i dopremljene dodatne dvije portalne dizalice za željeznicu (tzv. RMG), namijenjene intermodalnom dijelu koji je upravo u procesu rekonstrukcije u suradnji s Lučkom upravom Rijeka. Izgrađen je, opremljen te pušten u promet novi kamionski ulaz na kontejnerski terminal, kojim je izbjegnuto prometovanje teretnih vozila kroz gradski centar. Implementiran je napredni terminalni informacijski sustav (TOS) te niz novih IT rješenja za unapređenje rada terminala.

Radili ste i na reorganizaciji?
Provedena je potpuna reorganizacija tvrtke te je poboljšana produktivnost, kao i razina obrazovne strukture zaposlenih (36,69% zaposlenika je visokoobrazovano).

Prema kojim destinacijama idu kontejnerski vlakovi i postoje li u planu neki novi pravci?
Uz redovite kontejnerske vlakove koji do tri puta tjedno prometuju za Beograd, blok kontejnerski vlakovi idu i za terminale u Budimpešti, dok je pojedinačne pošiljke moguće poslati i prema mnogim drugim prekrcajnim središtima u unutrašnjosti Europe, a prema potrebi klijenata. U stalnim smo i intenzivnim pregovorima s domaćim i stranim željezničkim operaterima kako bi se broj redovitih kontejnerskih vlakova i odredišta povećao. Trenutačno se 25 posto prometa odvija koristeći željeznicu kao modalitet prometa.

Koliki je nedostatak što se nije krenulo s gradnjom nizinske pruge od Rijeke do Zagreba?
Iako je sadašnja iskorištenost pruge Rijeka-Zagreb na otprilike 35 posto, svaka modernizacija željezničke infrastrukture, pa tako i izgradnja nizinske pruge, otvara nove mogućnosti i tržišta. Time bi se rješili i tehnički limiti na relaciji Rijeka-Lokve s izrazito velikom visinskom razlikom i eliminirala glavna prepreka ujednačenju propusnosti željezničke mreže na potezu od Rijeke do Zagreba. Budući da je naš cilj ostvariti 60% udjela prometa na željeznici, time bi se stvorili uvjeti za ostvarenje tog cilja te omogućilo uspješno konkuriranje lukama sjevernog Jadrana (Koper i Trst) u pogledu kvalitete kopnenog dijela logističkog lanca.