Priprema se prvi pilot model u graditeljstvu u RH, ujedno prva stepenica u uvođenju dualnog obrazovanja, kao ekspresni odgovor na stari problem da se ne školuju mladi ljudi koji su potrebni za tržište rada.

Nova faza neformalnih aktivnosti na povezivanju škola i poslodavca kreće iz Križevaca, a nastavak je potrage za rješenjem problema manjka radnika koji je postajao i u razdoblju prije prve krize, dakle još za mandata tadašnjeg predsjednika HUP-ove udruge poslodavac u graditeljstvu Zdenka Karakaša, kad je započeto intenzivno povezivanje poslodavaca sa školama.

Za ulaganjima u osposobljavanje strukovnih škola za dualni model obrazovanja danas posežu sami građevinari, pa čelnik Radnika Mirko Habijanec, koji je i predsjednik HUP Udruge graditeljstva, najavljuje iniciranje ovih aktivnosti kroz početno ulaganje na sjeverozapadu zemlje.

Na infrastrukturno opremljenih 10.000 m2 u Križevcima, tvrdi, otvara se mogućnosti za novi praktikum kroz koji bi učenici  trebaju stjecati znanja. U prvoj fazi to, kaže, znači  postavljanje krana s kojim se može upravljati sa zemlje, oplate kao i određenih alata, što se očekuje s početkom nove školske godine, dok bi se sustav potom dorađivao.

“Opremanje praktikuma stoji oko milijuna eura, a Radnik je spreman dati križevačkoj srednjoj školi “Ivan Seljanec”, u okviru koje je strukovna škola za nekoliko građevinskih zanimanja, inicijalna sredstva, uz pretpostavku naše postojeće infrastrukture, tako da bi učenici provodili za početak 50 do 60% vremena učeći, no kasnije i puno više, prema njemačkom modelu”, kaže Habijanec.

Njegova je preporuka da se ostatak sredstava isfinancira kroz centre kompetencija, uz uključivanje države kroz Ministarstvo znanosti i obrazovanja za što tvrdi: “Dobra volja i sredstva postoje”. Habijanec, kao i velik dio struke, smatra kako u cilju unapređenja stanja u graditeljstvu, poduzeća i škole treba žurno pripremiti za dualni sustav obrazovanja.

Mirjana Čagalj/SANDRA ŠIMUNOVIĆ/PIXSELL

“Škole bi morale imati svu opremu i tehnologiju s kojom bi pripremali buduće građevinare, poput Njemačke gdje se učenik odmah zapošljava kod poslodavca koji mu omogućuje praktičan dio, a ima osobni dohodak te sve više prakse od prve do treće godine škole”, kaže.

Građevinski sektor očito je na prekretnici, s vraćanjem digniteta građevinskim zanimanjima, kroz bolji materijalni položaj radnika i radno zakonodavstvo, ali i dualno obrazovanje te kontrolu primjene granskog kolektivnog ugovora (KU) u pogledu dogovorenih plaća i doprinosa.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ključni iskorak je napravljen i, od strane države kao trećeg dionika u socijalnom dijalogu, prema predsjednici Sindikata graditeljstva Hrvatske Jaseni Vukšić, konačno je to prepoznato.

Tvrdi da je i uneseno u nacrt izmjena zakona o minimalnoj plaći koje inspekcijsko tijelo će nadzirati provedbu  isplate plaća prema složenosti posla, a ugovorenih KU za graditeljstvo čija primjena je proširena na sve poslodavce i radnike  u ovoj djelatnosti.

Neslužbeno, nadzor će obavljati porezna inspekcija. Mi očekujemo da će se pravilnim isplatama bruto plaća dodatno poboljšati materijalni položaj radnika, time i unaprijediti kvaliteta radnih mjesta. To će sigurno pozitivno utjecati i na dignitet struke te zapošljavanje.

Uz podizanje plaća i unapređivanje kvalitete radnih mjesta treba što prije unaprijediti i provoditi strukovno obrazovanje koje će  privući mlade u strukovne škole.

KU se mora bez iznimke primjenjivati i na strane radnike i prekinuti lošu praksu da Hrvatska bude prolazna stanica radnicima iz trećih zemalja prema zemljama zapadne Europe. Učinkovitim nadzorom provedbe KU i prema strancima, štitimo cijenu rada te uvjete rada i domaćih radnika”, pojašnjava Vukšić.

Hitna intervencija

Sljedeće područje hitne intervencije upravo je strukovno obrazovanje, praktički na ‘horuk’ zazivaju ga poslodavci uz podršku sindikata, očito i HGK-a. U prvih  5 mjeseci čak 2434 poslodavca zatražila su dozvole za strane radnike (15-ak tisuća) koji se iz niza razloga pokazuju kao skupi, dok procjene HGK-a ukazuju kako je potreba za oko 30.000 radnika.

Ovaj se nedostatak pokušava riješiti uvozom stranih radnika, ističe potpredsjednica HGK-a Mirjana Čagalj, i uz dodatni problem kvalitete radnika prema izjavama poslodavaca, tako  sad dolazimo, kaže, do još jednog problema.

“Uvoz radnika je samo vatrogasna mjera, problem nedostatka radne snage treba rješavati dugoročno, dualnim obrazovanjem, skidanjem stigme s građevinskog posla i povećanjem interesa domaćih mladih ljudi”, kaže Čagalj.

Logično je, dodaje, ako učenici od početka srednjoškolskog obrazovanja budu u poziciji primanja plaće za svoje buduće zanimanje, u okviru poduzeća koje im je potencijalni poslodavac, da se mogu očekivati puno bolji rezultati u opredjeljivanju mladih za građevinska zanimanja i njihove bolje stručne osposobljenosti.

Osposobljavanje strukovnih škola za model dualnog obrazovanja po uzoru na razvijene zemlje tema je u kojoj poslodavci očekuju uključivanje Agencije za strukovno zapošljavanje, i ako se Vlada uključi brzom reakcijom, za građevinska zanimanja to će značiti skok na ljestvici poželjnih, jer će se učenici uz praktični rad moći i školovali, primati plaću i čak ostvarivati i neki oblik radnog odnosa, a poslodavci će za tržite rada nastupiti s ulogom kakvu imaju oni u Njemačkoj.

Habijanec tvrdi da su građevinari spremni prihvatiti učenike i platiti ih za vrijeme školovanja. Smatra da se mora izmijeniti Zakon o radu tako da poslodavci izdvajaju sredstva za dualno obrazovanje. U tom smislu navodi bavarski primjer sa 6000 polaznika u dva obrazovna centra kojima upravljaju sindikati, poslodavci i agencija.

On očekuje aktivno uključivanje naše agencije, i zajedno s građevinarima po njemu slijedi dovršenje i provođenje novog zakonodavnog modela dualnog obrazovanja.

Naime, zakon o strukovnom obrazovanju mora odgovoriti potrebama tržišta rada u građevinarstvu, a prijedlog je napravljen i prema Habijencu poslodavci koji su registrirani u građevinarstvu, moraju dio sredstava izdvajati za financiranje sustava.

S obzirom na stanje na  tržištu rada, i u SGH drže da trebamo brza rješenja, dok dugoročna vide u osnivanju i radu paritetnog fonda za strukovno obrazovanje u graditeljstvu, kojim bi zajednički upravljali UPG i SGH, kao socijalni partneri.

Predsjednica SGH-a ističe kako podržavaju i UPG i Habijanca u prijedlozima za uvođenje dualnog strukovnog obrazovanja po uzoru na  modele koji postoje u zapadnoeuropskim  zemljama, no naglašava da to iziskuje i uključivanje države.

Zakonske pretpostavke

“Država mora osigurati minimalne zakonske pretpostavke u području rada, tako i području obrazovanja za uvođenje spomenutog modela”, kaže Vukšić, dok bi poslodavci i sindikati jedan dio pravnog okvira mogli zajednički urediti i kroz  granski KU.

U sklopu dugogodišnjeg i kontinuiranog socijalnog  partnerstva stekli su zajednička iskustva i kroz provođenje neformalnog strukovnog osposobljavanja te iz projektne suradnje vezane za osnivanje paritetnih fondova (projekti SONICO i SOGRADI).

U prilog tome je i da su jedinstveni primjer suglasja oko svih glavnih tema, pa tako već 10-ak godina u graditeljstvu sagledavaju prijeko potrebnom provedbu KU u praksi, kao važan instrument za suzbijanje nelojalne utakmice i sive ekonomije.