Sezona kićenja božićnih drvaca, ako je suditi po interesu, ove je godine počela i nekoliko tjedana ranije. Prodajni punktovi, primjerice u Zagrebu, otvaraju se 17. prosinca. No u rasadnicima je već prilično prometno. Hit su živa drvca, doznaje Večernji list od vlasnika tvrtke Borovi Crnković Željka Crnkovića.

Inflacija i rast cijena ostalih inputa pogađaju i cijene borova. Neki već sad najavljuju i 30% više cijene nego lani, a drugi kažu da će cijenu dići oko 10 posto. Za 1,5 do dva metra obične smreke, koja traje nešto kraće i nije tako raskošnih grana, trebat će izdvojiti oko sto kuna, za silver oko 250, a za nordijsku jelu oko 350 kuna.

pune vitamina i minerala

Odbačena božićna drvca dobila novu svrhu: Zbog borovih iglica, njihovo mlijeko biti će još kvalitetnije

tradicionalni ugođaj

HGK: Podržite hrvatsku proizvodnju, kupujte domaća božićna drvca

Stručnjaci savjetuju da se božićna drvca postave dalje od izvora topline jer je upravo isušivanje razlog odbacivanja iglica. Je li posječeno stablo svježe, najlakše je provjeriti pri kupnji, rukom lagano proći po iglicama koje ne bi smjele otpadati, dok grančice moraju biti savitljive, a ne krhke. To se obično događa s uvoznim drvcima koja u dvorištima i livadama uvoznika i preprodavača koji čekaju natječaje za prodaju na gradskim punktovima stoje još od sredine studenoga, nakon što u Hrvatsku stignu zamrznuta, u hladnjačama.

Kupljeni bor poželjno je postaviti u stalak s vodom te provjeriti sve električne ukrase kojim se kiti drvce, a prije odlaska na spavanje obvezno ugasiti lampice.

Plastični puno skuplji

Računa se da će građani ovih božićnih blagdana okititi oko 500.000 prirodnih božićnih drvaca na kojima trgovci obrnu oko 100-125 milijuna kuna godišnje. Dio ih je iz uvoza, iako u području tzv. urbanog šumarstva smatraju kako bi ozbiljnije bavljenje proizvodnjom drvaca od Hrvatske kao uvoznice moglo napraviti i respektabilnu izvoznicu. Samo Njemačka godišnje troši 25 milijuna božićnih drvaca, od kojih uveze pet milijuna, Austrija 800 tisuća… K tome, samo jedan hektar božićnih drvaca proizvede kisika dovoljno za 18 ljudi i veže ozbiljnu količinu CO2, a proizvode se kao drvna masa na poljoprivrednom zemljištu.

Plastični su pak posebna priča, sve inovativniji i dosta skuplji od prirodnih, mirisnih, domaćih drvaca. Neki će i “zasvirati” božićne melodije, imaju već ugrađene LED lampice, ukrase… Neki se reklamiraju i s “kristalima leda”, a neki su i “osnježeni”, što košta od 250 kuna pa naviše. Za malo kvalitetniju “plastiku” valja izdvojiti najmanje tri puta više nego za prirodnu smreku ili jelu, a za one koji ne žale novca u ponudi ima i umjetnih drvaca skupljih od 8000 kuna.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost