Opremljenost hrvatskih kućanstava računalima u ovoj je godini približno na istoj razini kao i prošle godine, no gotovo sva kućanstva koja imaju pristup internetu imaju širokopojasni pristup, i to sve više putem mobilnih mreža, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija u kućanstvima i kod pojedinaca u 2014. godini.

Službena statistika pokazuje da 65 posto hrvatskih kućanstava ima računalo (u 2013. 66 posto), a 68 posto ih ima pristup internetu (lani 65 posto), i to gotovo svi širokopojasni pristup – 99 posto.

Većina kućanstava (89 posto) pritom koristi fiksni širokopojasni pristup internetu, dok je broj kućanstava koji koristi pristup internetu putem mobilnih mreža ove godine porastao na 38 posto s 31 posto u 2013. godini, uglavnom zahvaljujući sve većoj dostupnosti mobilnih uređaja, tj. tableta, mobilnih telefona i USB modema koji koriste 3G/4G tehnologiju, tumače iz DZS-a.

U 32 posto kućanstava koja nemaju internetski priključak kao najčešći razlozi tomu navodi se nepostojanje potrebe za korištenjem interneta (59 posto), previsoke cijene usluge (25 posto) i potrebne opreme (23 posto), odnosno nedovoljno znanje (20 posto).

Promatrano prema dobnoj strukturi, u korištenju računala i interneta prevladava najmlađa populacija, pa tako primjerice računalo i internet 95 posto ispitanika u dobi od 16 do 24 godine, a više od 90 posto ih je i u dobi od 25 do 34 godine. Broj korisnika smanjuje se proporcionalno njihovoj dobi i najniži je u dobi od 65 do 74 godine (oko 17 posto), no iz DZS-a ističu da je u ovoj godini broj korisnika računala u dobi iznad 55 godina porastao za 5 posto, a kod korištenja interneta za 8 posto.

Hrvatski se građani internetom najčešće koriste za čitanje novina i časopisa (79 posto), razmjenu elektroničke pošte (69 posto), prikupljanje informacija o proizvodima i uslugama (64 posto) te pristup društvenim mrežama (59 posto), a u usporedbi s prošlom godinom jedini se značajniji pomak bilježi kod korištenja usluga e-uprave čijim je razvojem broj korisnika porastao za 10 posto i iznosi 47 posto.

Službena statistika bilježi i porast internetske kupnje – ove je godine putem interneta kupovalo 28 posto ispitanika, 2 posto više nego lani, a uglavnom su kupovali odjeću i sportsku opremu (48 psoto), dijelove za računala i kućne potrepštine (po 24 posto) te elektroničku opremu (22 posto).

Cloud usluge slabo raširene kod pojedinaca

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Istraživanje DZS obuhvaća i relativno novu uslugu pohrane podataka na internetu, odnosno tzv. cloud usluga, koje koristi samo 19 posto redovnih internetskih korisnika. Iako je 53 posto korisnika upoznata s tom tehnologijom, oni je ne koriste, odnosno još su skeptični prema uslugama računalnog oblaka. Pritom kao najčešće razloge nekorištenja navode kako preferiraju da svoje podatke pohranjuju na vlastitim uređajima (35 posto), odnosno da ih brine sigurnost i privatnost podataka (24 posto).

Ispitanici koji se, pak, koriste cloud uslugama, kao najveću prednost oblaka navode lak pristup podacima s različitih uređaja ili lokacija (87 posto), jednostavnost razmjene podataka (72 posto), zaštitu od gubitka podataka (61 posto), ali i veličinu dostupnog prostora za pohranu (52 posto).

Ispitanika koji se ne koriste cloud uslugama jer im ta tehnologija nije poznata je pak 28 posto.

No, podaci DZS-a o korištenju informacijske i komunikacijske tehnologije u poduzećima pokazuju da ona ipak nešto češće koriste računalne oblake. U Hrvatskoj se uporabom računalnih resursa putem clouda koristi 22 posto poduzeća, i to najčešće (preko 80 posto) za procesuiranje elektroničke pošte, kao i za pohranu podataka i baza podataka te korištenje uredskog i računovodstvenog softvera (približno po 50 posto ispitanih poduzeća).

Jedna od najvećih prepreka korištenja tih usluga u poduzećima nedovoljno je poznavanje tehnologije (gotovo 40 posto), ali i previsoka cijena usluge te sigurnosni rizik takve usluge (po 30 posto).

Poduzeća visoko informatizirana

Ipak, podaci DZS-a pokazuju da su hrvatska poduzeća visoko informatizirana, u njih 96 posto se koriste računala, također 96 posto ih ima pristup internetu, i to gotovo svi (93 posto) širokopojasni pristup, a 66 posto ima i svoju internetsku stranicu.

Internet je, kažu iz DZS-a, uveo i promjene u načinu poslovanja omogućivši tvrtkama integriranost poslovnih procesa na višoj razini, pa brzina internetske veze postaje jedan od važnijih čimbenika u poslovanju. Tako se primjećuje značajan rast za 31 posto u segmentu brzine prijenosa iznad 10 megabita po sekundi (mpbs), pa poduzeća u tom segmentu imaju udio od 35 posto.

No, službena statistika bilježi i da se u poduzećima još uvijek relativno malo koristi e-trgovina, jer se tek 13 posto prometa ispitanih tvrtki ostvaruje putem interneta.

Društveni se mediji, pak, uglavnom koriste za promidžbu i razmjenu informacija s kupcima, i to putem društvenim mreža, kao što su Facebook, LinkedIn i sl. te blogova poduzeća, primjerice putem Twittera. Ta je pojava, navode iz DZS-a, zastupljenija kod malih poduzeća, dok se srednja i velika poduzeća vrlo rijetko koriste društvenim medijima u poslovne svrhe.