Gotovo polovina tehnologija za smanjenje štetnih emisija još uvijek nisu komercijalizirane

Autor: Borivoje Dokler , 22. lipanj 2022. u 22:00
Foto: SHutterstock

Zelena transformacija stvorit će značajan potencijal rasta za ‘čiste’ tehnološka rješenja, a 92 posto menadžera smatra kako će se sve novonastale tvrtke u sljedećih pet godina u određenoj mjeri baviti održivošću.

Kako bi se postigli ciljevi ugljične neutralnosti, u raznim industrijama doći do brze i široke primjene novih tehnologija. Transformacija će stvoriti velike mogućnosti za stvaranje novih poduzeća, a nedavno izvješće McKinseya otkrilo je da bi postizanje ‘nulte emisije’ do 2050. moglo dovesti do povećanja kapitalne potrošnje na fizičku imovinu od 60 posto.

Procjenjuje se da će potrebna ulaganja do 2050. iznositi 9,2 bilijuna dolara godišnje, od čega se 6,5 bilijuna odnosi na infrastrukturu koju omogućuje niske emisije. “Naša analiza pokazuje da bi rastuća potražnja za ‘nulta emisija’ ponudama mogla generirati prodaju vrijednu više od 12 bilijuna dolara godišnje do 2030. u 11 skupova vrijednosti, uključujući transport (2,3 bilijuna do 2,7 bilijuna dolara godišnje), električnu energiju (1 do 1,5 bilijuna dolara) i vodik (650 do 850 milijardi dolara).

Takva transformacija globalnog gospodarstva mogla bi stvoriti značajan potencijal rasta za klimatske tehnologije i rješenja”, drže u McKinseyu i napominju da će neke tehnologije biti ključne u pokretanju prijelaza na ‘nultu emisiju’.

U Europi bi samo 15 tehnologija moglo potaknuti 70 posto smanjenja emisija potrebnih za postizanje ‘nulte emisije’ u regiji. Tehnologije koje su zrele i već dostupne u komercijalnim razmjerima, uključujući vjetar i solare, predstavljaju oko 25 posto potencijala smanjenja emisije u Europi, dok bi dodatnih 45 posto moglo doći od tehnologija koje imaju priliku biti komercijalizirane u skoroj budućnosti.

To znači da bi, uz tehnologije obnovljive energije i električne mobilnosti, tehnologije za grijanje stanova bez ugljika (kao što su toplinske pumpe), hvatanje i skladištenje ugljika, goriva na bazi zelenog vodika i industrijska elektrifikacija mogle podržati dekarbonizaciju u velikim razmjerima.

Na mnogim tržištima, startupovi su bili ti koji su prvi razvili klimatske tehnologije, kao što su npr. obnovljiva energija ili električna vozila. Etablirane tvrtke su se sporije prilagođavale što ne znači da su im vrata tog tržišta zatvorena, naprotiv imaju velike šanse da igraju veliku ulogu u razvoju zelene tehnologije.

Održivost u središtu ponude
Stvaranje zelenih poduzeća tako danas postaje glavna tema za mnoge lidere. U izvješću ‘Leap by McKinsey’ 92 posto rukovoditelja kazalo je da će se nove tvrtke stvorene u sljedećih pet godina u određenoj mjeri baviti održivošću, a 42 posto očekuje da će održivost biti u središte vrijednosne ponude novih tvrtki.

Budimir

Posljednjih nekoliko godina ulaganja u sunčane elektrane eksponencijalno rastu.

Graditelji zelenog poslovanja vjerojatno će morati planirati i skalirati brzinom digitalnih tvrtki kako bi ubrzali prijelaz na ‘nultu emisiju’. Neki smatraju da bi razvoj zelenog poslovanja mogao biti brži i zato što se neke zelene tehnologije mogu cjenovno natjecati s klasičnom samo kada se proizvodi u dovoljno velikom opsegu.

Zelenom poslovanju i postizanju ciljevima ugljične neutralnosti posvećene su i vodeće hrvatske tvrtke koje razumiju da bez transformacije njihovo poslovanje u budućnosti može postati neodrživo.

Tako se zelenim tehnologijama okrenula i naša najveća naftna i plinska kompanija INA. Tvrtka je započela izgradnju dviju modernih solarnih elektrana, ispituje mogućnosti gradnje odobalnog vjetroparka, korištenje geotermalne energije i proizvodnje vodika. Jedna je od rijetkih kompanija u Europi koja primjenjuje EOR metodu proizvodnje nafte i plina tako da se u ležišta utiskuje CO2 gdje ostaje i trajno uskladišten.

“U svoja plinska polja dosad smo utisnuli više od 2,5 milijuna tona CO2. Usporedbe radi, to je gotovo 30 posto ukupne godišnje emisije u prometu u Hrvatskoj. Isto tako, kompanija iz godine u godinu ulaže u poboljšanje energetske učinkovitosti na svojim postrojenjima, čime dodatno doprinosi smanjenju emisija i manjoj potrošnji energije”, ističu iz Ine.

Darjan Budimir, zamjenik direktora HROTE/ Luka Stanzl/PIXSELL

Sukladno ključnim ciljevima i programima Akcijskog plana održivog razvoja INA Grupe za razdoblje 2021. – 2025. u Ini je proveden pregled procesa gospodarenja otpadom u svrhu učinkovite primjene koncepta 5R – odbaciti, smanjiti, ponovno upotrijebiti, prenamijeniti i reciklirati.

Tvrtka INA Maziva pokrenula je dvije poluautomatske proizvodne linije koje omogućuju punjenje proizvodnog asortimana na bazi vode u novu, fleksibilnu, ‘meku’ ambalažu. Zamjena standardne ambalaže za proizvode na bazi vode (HPDE ambalaža) smanjuje udio plastike za 70 posto, odnosno četiri i pol puta u odnosu na standardnu ambalažu. U ovoj godini za proizvodnju će biti utrošeno 70 tona plastičnog granulata manje.

“U svim našim poslovnim zgradama odvojeno se prikupljaju staklena, metalna i plastična ambalaža, papir, karton i iskorišteni toneri. Na svim maloprodajnim mjestima odvojeno se sakupljaju miješani komunalni otpad, papir i kartonska ambalaža, plastična ambalaža, zauljena ambalaža i drugi zauljeni otpad (apsorbenti, zauljene krpe, filtarski materijali), otpadni akumulatori i baterije.

Na lokacijama s Fresh Cornerom odvojeno se sakupljaju biootpad i otpadno jestivo ulje. U 2021. godini skupljeno je 7,5 tona otpadnog jestivog ulja, što je povećanje od 11 posto u odnosu na prethodnu godinu. Od početka projekta, u četiri godine prikupljeno je 24,6 tona otpadnog jestivog ulja iz kućanstava koje bi inače završilo u odvodu.

U 2021. godini na razini INA Grupe prikupljeno je 217,5 tona papira i kartonske ambalaže, od toga 120,8 tona na Ininim maloprodajnim mjestima. U posljednjih devet godina INA je na maloprodajnim mjestima prikupila 750 tona papira, čime je sačuvano 15 tisuća stabala, a Inin ugljični otisak smanjen je za 540 tona”, poručuju iz Ine.

Energetska samodostatnost
S obzirom na to da je energetska kriza ukazala na potre­bu žurnog smanjenja ovisnosti o fosilnoj energiji, prije svega o uvo­zu energenata iz Rusije te snaženja energetske samodostatnosti, iz HEP-a poručuju da ubrzavaju realizaci­ju vlastitog obnovljivog scenarija razvoja. Fokus je na izgradnji i preu­zimanju projekata vjetroelektrana, sunčanih elektrana i ostalih elek­trana koje koriste obnovljive izvo­re energije.

“Plan je do 2030. u sunča­nim i vjetroelektranama imati približno po 350 MW snage. HEP je od 2018. godine do danas u proizvodni portfelj uključio dvije bioelektrane-toplane na šumsku biomasu, u Osijeku i Sisku, jednu vjetroelektranu, VE Korlat snage 58 MW i sedam velikih, neintegriranih sunčanih elektrana: Kaštelir 1 (priključne snage 1 MW), Kaštelir (2 MW), Marići (1 MW), Vis (3,5 MW), Kosore Jug, Vrlika (2,1 MW), Stankovci (2,5 MW) i Obrovac (7,35 MW). U tijeku su projekti izgradnje sunčanih elektrana Cres (6,5 MW), Donja Dubrava (9,9 MW), Jambrek (5 MW) i Radosavci (9,9 MW). HEP ima i 62 integrira­ne sunčane elektrane postavljene na krovove vlastitih poslovnih zgrada”, kažu iz HEP-a i naglašavaju da u ovom trenutku u različi­tim fazama razvoja ima oko 60 projekata OIE, ukupne snage oko 1400 MW i procijenjene investicijske vrijednosti oko 11 milijardi kuna.

Među tim projektima je i SE Korlat (75 MW), procijenjene vrijednosti oko 600 milijuna kuna, za koju je u tijeku međunarodni tender za izgradnju.

Od 2018. HEP je u proizvodni portfelj uključio i sedam velikih, neintegriranih sunčanih elektrana, među njima i ona na Visu snage 3,5 MW/HEP

Unatoč spomenutim planovima, hidroelektrane će ostati najvažniji obnov­ljivi izvori u sustavu HEP-a. U rekonstruk­ciju i revitalizaciju hidroelektra­na, u razdoblju od 2012. do 2030. godine HEP će uložiti oko 3,9 mi­lijardi kuna, a od čega je do danas uloženo nešto više od jedne treći­ne sredstava.

“Rezultat ovog inve­sticijskog ciklusa bit će produlje­nje životnog vijeka, modernizacija i efikasnija proizvodnja te poveća­nje ukupne snage hidroelektrana za 170 MW i godišnje proi­zvodnje za 330 milijuna kWh. Od projekata izgradnje novih hidroelektrana, najvažniji je do­gradnja Hidroenergetskog sustava Senj, koja obuhvaća dva povezana dijela, Hidroenergetski sustav Ko­sinj i Hidroelektranu Senj 2 uku­pne snage 412 MW i investicijske vrijednosti 3,4 milijarde kuna”, objašnjavaju iz HEP-a i nadodaju kako nastavljaju i aktivnosti na elektrifikaciji prometa, u sklopu kojih je do sada postavio više od 300 punionica, provodi projekte instalacije baterijskih spremnika te priprema projekte uporabe i proizvodnje vodika.

Jedna od tvrtki koja je poseban naglasak stavila na zeleno poslovanje, a zaštitu prirode kao dio svog poslovnog identiteta, je i servis mojeRačun. Oni već od 2014. posreduju u razmjeni e-računa, a različitim kampanjama od samih početaka i svoje korisnike i poslovne partnere potiču da biraju ekološki bolja rješenja i društveno odgovorno poslovanje.

Marko Emer, predsjednik Uprave servisa mojEračun, ističe da je kod pokretanja projekta Zeleni certifikat ideja bila odati priznanja poslovnim subjektima koji, osim što su uspješno implementirali digitalizirane procese u svoje poslovanje, svojim djelovanjem poboljšavaju kvalitetu života te pozitivno utječu na okoliš i zajednicu.

“Te tvrtke su u proteklih nekoliko godina razmijenile gotovo 100 milijuna dokumenata i time spasile od sječe više od devet tisuća stabala, čime je i udio CO2 smanjen za oko četiri tone kroz godine. Čak 90 nositelja Zelenog i Premium zelenog certifikata pokazatelj su da je briga o okolišu zajednička odgovornost, a da su ulaganje u zaposlenike i odgovornost prema zajednici rješenje za zelenu budućnost koju možemo zajednički graditi”, kaže Emer i nadodaje da Zeleni certifikat nije jedini njihov projekt kojim žele potaknuti tvrtke i pojedince da dobro razmisle o ekološkom otisku koji ostavljaju.

“Mi smo prva tvrtka u Hrvatskoj koja sve poslovne dokumente, pa tako i ugovore sa zaposlenicima i korisnicima ili partnerima, potpisuje naprednim elektroničkim potpisom što smo prezentirali i kroz apliciranje oznake ‘Digitalno potpisujem’ u našim e-mailovima. Iz toga je izrastao cijeli pokret pa sada sve više pojedinaca i tvrtki nosi taj potpis kojim šalju jasnu poruku da koriste napredni elektronički potpis za sklapanje ugovora i potpisivanje poslovnih dokumenata.

Emer

Prva smo tvrtka u RH koja sve poslovne dokument potpisuje naprednim elektroničkim potpisom.

To je važan pokret jer moramo osvijestiti da je gomilanje papira, registratora i ugovora gomilanje troškova u potrošnom materijalu, prostoru, vremenu i, u konačnici, otpadu. Nemojmo se zavaravati da recikliranjem papira činimo puno za prirodu jer je najteže reciklirati poslovne dokumente”, kaže Emer i upozorava kako su toneri za laserske i kserografske kopirne uređaje toplinski spojeni s površinom papira i reciklaža takvog otpada je iznimno složen proces jer se pulpa za uredski papir dodatno izbjeljuje.

Zanimljivo je, kaže, kako su djeca danas puno svjesnija koliko je važno brinuti o okolišu, što smo se imali prilike uvjeriti u DV Trnsko gdje smo prvi put održali radionicu ‘Digitalni svijet za zeleni planet’.

“Ideja je bila pokazati predškolcima zašto moramo čuvati papir i koliko nam šume znače, no oni su nama pokazali da itekako znaju kako svaki pojedinac može utjecati na smanjenje ekološkog otiska. Time smo ohrabreni i motivirani da nastavimo u istom smjeru i provedemo radionicu na nacionalnoj razini”, kaže Emer.

Darjan Budimir, zamjenik direktora HROTE-a, kaže kako Hrvatski operator tržišta energije vodi sustav poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i snažno smo uključeni u zelenu tranziciju energetskog sektora i ostvarenje cilja postizanja ugljične neutralnosti. “U Hrvatskoj se iz godine u godinu povećava proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije.

Marko Emer/DAVORIN VISNJIC/PIXSELL

Interes je velik
EKO bilančna grupa koju vodi HROTE, a čiji članovi su proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora u sustavu poticaja s ukupno instaliranom snagom od 1048 MW, samo u 2021. proizvela je 3.5 TWh električne energije čime je pokriveno preko 20 posto ukupne potrošnje električne energije.

Vjetroelektrane u sustavu poticanja proizvele su 1.8 TWh, a ukupna proizvodnja svih VE u Hrvatskoj u 2021. bila je 2.1 TWh”, kaže Budimir i dodaje kako su prošli tjedan objavili Javni natječaj za dodjelu tržišne premije u svrhu poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija s ukupnom kvotom za nove projekte u iznosu od 648 MW, a nositelji projekta natjecat će se po tehnologijama (kvote): vjetroelektrane (300 MW), sunčane elektrane (300 MW), hidroelektrane (4 MW), elektrane na biomasu (8 MW), elektrane na bioplin (16 MW), geotermalne elektrane (10 MW), inovativna tehnologija (10 MW).

“Posebno bih istaknuo naše potencijale za korištenje energije sunca te veliku zainteresiranost poduzetnika, ali i građana za ulaganje i ugradnju fotonaponskih elektrana. Do sada je taj potencijal premalo iskorišten, ali zadnjih nekoliko godina ulaganja u sunčane elektrane eksponencijalno rastu.

Napredak tehnologije i povećanje učinkovitosti svakako su pridonijeli većoj ekonomskoj isplativosti ulaganja, ali energetskim projektima danas su dostupne i brojne investicijske potpore putem kojih se projekti mogu lakše ostvariti”, kaže Budimir. U sustavu poticanja nalazi se 1288 sunčanih elektrana (proizvođači i nositelji projekata) s ukupnom priključnom snagom od 67,2 MW. Ukupna snaga sunčanih elektrana instaliranih u Republici Hrvatskoj iznosi preko 140 MW.

“Ističem da se na navedenom javnom natječaju od ukupne kvote od 648 MW, na sunčane elektrane odnosi 300MW, dok će ukupna kvota u 2022. i 2023. za sunčane elektrane iznositi čak 865 MW. Stoga očekujemo znatan nastavak povećanja udjela solarne energije u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije”, ističe zamjenik direktora HROTE-a i napominje kako poduzetnici ulaze u realizaciju zelenih projekata kada imaju jasan poslovni horizont koji uključuje isplativo ulaganje uz održive financijske instrumente.

“Uz to je potrebna i digitalna transformacija poslovnih procesa i korištenje svih potencijala industrije 4.0. kako bi se i cjelokupno poslovanje gospodarskih subjekata unaprijedilo u skladu s razvojem i potrebama tržišta, te kroz konkurentno poslovanje omogućilo stvaranje dodane vrijednosti. Energetski sektor svakako je jedan od ključnih za zelenu tranziciju na niskougljično gospodarstvo i ostvarenje ambicioznih klimatskih planova koje je EU postavila, ali i za održivo i društveno odgovorno gospodarstvo”, smatra Budinski.

2,5

milijuna tona CO2 u svoja plinska polja dosad je utisnula Ina pomoću EOR metode

Solarna rasvjeta
Sukladno smjernicama iz strategija i planova EU-a i Vlade RH, JANAF je usvojio svoju Strategiju tranzicije i razvoja za razdoblje od 2022. do 2030. s vizijom do 2050. Strategija je usmjerena na ulaganja u energiju iz obnovljivih izvora – solarnih, geotermalnih i vjetra.

“Kad je riječ o vodiku kao energentu, s pozornošću pratimo to dinamično novo područje te ćemo biti spremni poduzeti daljnje korake kad tehnologija bude zrela za širu primjenu. Može se reći kako je JANAF započeo zelenu tranziciju izgradnjom solarnih fotonaponskih elektrana na terminalima Žitnjak-Zagreb i Sisak te je u pripremi izgradnja i na Terminalu Omišalj”, poručuju iz JANAF-a.

Jedna od vodećih svjetskih tvrtki u području rasvjete, Signify, već su 2020. postali ugljično neutralna tvrtka, te im je UN dodijelio nagradu za borbu protiv klimatski promjena ‘2020 UN Global Climate Action Award’.

“Naš put je uključivao poništavanje emisije CO2 proizvedene u proizvodnji, logistici, uredima i poslovnim putovanjima. Dodatno ulažemo u globalne projekte koji umanjuju CO2, a najveći utjecaj postižemo proizvodima koji našim klijentima osiguravaju održivost”, kažu iz Signifyja i dodaju kako su u proizvodnji pokrenuli projekte energetske efikasnosti razmatrajući proizvodne procese i strojeve koji su najveći potrošači energije. Druga izuzetno bitna transformacija u proizvodnji je smanjenje upotrebe štetnih sirovina.

“Logistika je veliki izazov jer imamo tvornice diljem svijeta, a tri su glavna područja kojima smo se bavili: smanjenje logističkih operacija, odabir logističkih sredstava i tvrtki koje su najmanje štetne po okoliš. Uredi Signifya diljem svijeta koriste fleksibilan rad kako bi smanjili količinu prostora koji koristimo.

A za maksimalnu efikasnost uveli smo pametne sustave rasvjete i grijanja. Smanjenje poslovnih putovanja radili smo kroz ograničenja prema važnosti i hitnosti, a istovremeno smo ulagali u alate koji omogućuju rad s bilo kojeg mjesta. Za kompenzaciju preostalih emisija CO2 proizvedenih našim poslovanjem financirali smo projekte koji ga umanjuju, a zauzvrat dobili ugljične kredite”, kažu iz Signifyja.

Konačno, napominju, najviše globalnog doprinosa pružamo kroz naše proizvode kojima drugim tvrtkama pomažemo da postanu održive. “Baveći se vrhunskom LED rasvjetom sa svakim proizvodom doprinosimo energetskoj efikasnosti. LED rasvjeta može donijeti i do 70 posto uštede električne energije, a kontrole i senzori za pametno upravljanje mogu uštedjeti dodatnih 20-25 posto energije.

Bitno je napomenuti da nije svaka LED rasvjeta održiva, tu je neprocjenjivo važna kvaliteta kako bi ostvarili velike uštede, osigurali dugi vijek trajanja, sigurnost i zdravlje ljudi. Novi trendovi održivosti uključuju i solarnu rasvjetu, te vrlo zanimljive 3D printane proizvode koji koriste reciklirane materijale. Nakon 2020. donijeli smo i novi plan ‘Introducing Brighter Lives, Better World 2025’ gdje postavljamo ciljeve da udvostručimo pozitivan utjecaj na prirodu i na ljude”, zaključuju u Signifyju.

Komentirajte prvi

New Report

Close