Ažurirana ocjena siromaštva u Hrvatskoj koju je Svjetska banka jučer iznijela na predstavljanju novog izvješća o životnom standardu i regionalnom razvoju Hrvatske, pokazuje da ona prilično dobro stoji u odnosu na 17 zemalja JI Europe te bi mogla odgovarajućim mjerama siromaštvo brzo iskorijeniti. Ima 11 posto siromašnog stanovništva, dok se još 10 posto nalazi blizu granice siromaštva koju simbolizira potrošnja od 4,3 dolara po danu, no za rješenje tog problema ključno je što Hrvatska već izdvaja velika proračunska sredstava za mjere socijalne zaštite pa čak znatno više od prosjeka EU. Izdvajanje oko 4 posto BDP-a za stotinu vrsta socijalnih izadataka smatra se vrlo izdašnim trasferom državnog proračuna raznim socijalno ugroženim skupinama po raznim zakonskim osnovama te ga ne bi trebalo povećavati. Problem koji nastaje je da se pritom velik dio novca rasipa i ne dolazi do onih kojima je pomoć potrebna, a što je, upravo je studija potvrdila, moguće riješiti reformom i prerasopdjelom unutar tog sustava. Kao najučinkovitiju mjeru studija je utvrdila socijalnu pomoć jer od 100 kuna pomoći 72 završe kod onih kojima je namijenjena, a njome je obuhvaćen preuski krug korisnika. U takvim i sličnim primjerima domaći i strani eksperti koji su izradili studiju, predvođeni direktorom Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku dr. Anandom K. Sethom i ekonomistom Svjetske banke Salmanom Zaidijem, nalaze argumente za tvrdnju da do ulaska u EU Hrvatska može iskorijeniti siromaštvo. Tvrde da za to nisu potrebni novi izdatci nego preraspodjela postojećih na ciljane skupine, ali uz racionalizaciju izdataka, poboljašavanje ciljanja i jače upravljanje sustavom socijalne skrbi. Postoje očekivanja da će se pri reformi socijalnih izdataka i formuliranju socijalne politike Vlada poslužiti studijom koja je utvrdila i profile stvarno siromašnih. Pored regionalne dimenzije siromaštva, studija daje dubinsku analizu profila siromašnih. Tako su suočne s osobito visokim rizikom siromaštva neke skupine kao što su jednoroditeljske obitelji i invalidi, a osobito kućanstva čiji su nositelji nezaposleni ili umirovljeni te radno neaktivni te kućanstva čiji su nositelji starije osobe koje ne primaju nikakvu mirovinu. Velik postatak siromašnih zabilježen je kod populacije s osnovnom školom ili bez nje. Istočni i središnji dio Hrvatske su nanerazvijenije regije države, sa stopom siromaštva višom od 20 posto u Središnjoj Hrvatskoj i oko 17 posto u Istočnoj Hrvatskoj.

“U zemlji poput Hrvatske ne bi trebalo biti govora o siromaštvu. Naša analiza pokazuje da bi savršeno usmjeren trasfer od 1,5 milijardi kuna bio dovoljan za iskorijenjivanje siromaštva. Vlada izdvaja oko četiri posto BDP-a za više od 100 različitih programa što je gotovo dvostruko više od prosjeka Austrije, Italije, Njemačke, Slovačke, Poljske i Madžarske. Siromaštvo postoji ne zato što nema dovoljno sredstava za smanjenje siromaštva, već stoga što ta sredstva nisu optimalno usmjerena na učinkovite programe kao što je pomoć za uzdržavanje na koju otpada samo oko 0,26 posto BDP-a, što je mnogo manje nego na ostale progame koji se ne temelje na imovinskom cenzusu”, objasnio je A.K Seth. No, za nastavak uklanjanja razlika u životnom standardu građana Hrvatske prema 15 članica EU, studija navodi da je potrebno otvaranje novih radnih mjesta te porast produktivnosti zaposlenih. BDP po stanovniku trenutno iznosi 50 posto prosječnog dohotka u 15 članica EU. Da bi Hrvatska 2015. postigla dvije trećine prosječenog dohotka tamošnjih građana, za takav porast životnog standarda potrebna su ubrzana otvaranja radnih mjedta te povećana produktivnost. Procjenjuje se da bi produktivnost morala rasti godišnje po stopi od 4 posto, a to je istaknuo i predsjednik Mesić. “Ako želimo ostvariti povećanje životnog standarda, morat ćemo ostvariti povećanje proizvodnje po stanovniku, povećanje zaposlenosti do udjela od 70 posto aktivnog stanovništva te porast produktivnosti rada”, zaključio je Mesić. Vincent Degert, šef Delagacije EK u Hrvatskoj najavio je da 5. ožujka dolazi u Hrvatsku povjerenik EU za socijalnu politiku. Tada će Vlada i EK potpisati Zajednički memoradndum o uključivanju koji je ključan dokumnet kojim će se rješavati problemi siromaštva i regionalnih razlika.