Broj djece u Njemačkoj koji žive u siromaštvu raste zastrašujućom brzinom. Od prošle analize njihov broj se povećao za 100 tisuća mališana i sada milijun i 930 tisuća klinaca i klinceza u ovoj bogatoj Njemačkoj zapravo živi u siromaštvu. To zapravo znači da gotovo svaki peti mališan u Njemačkoj jedva da dočeka sit kraj mjeseca i novi ček ureda za nezaposlene. Jer usprkos sve manjem broju djece u ovoj zemlji, 17% od ukupno 11 i pol milijuna mališana ispod 15 godina živi u obiteljima s nezaposlenim roditeljima. Po nedavnoj reformi davanja za socijalno slabe obitelji, takozvanom “Harz IV”, roditelji za dijete od 14 godina dobiju ravno 3 eura i 42 centa na dan. Čak da sad i ne spominjemo odjeću i obuću, i u najjeftinijem diskontu u Njemačkoj je samo za hranu takvom mališanu koji bi pokrila sve njegove potrebe nužna su 4 eura i 68 centa. Rene Lobe, socijalni radnik crkve Sv. Luke u Bonnu, ističe: “Mislim da mnogo djece i mladih znaju da su siromašni. Ali naravno da je siromaštvo i velikinedostatak koji se ne želi samo tako priznati. To se vidi i po tome da se velikapažnja posvećuje statusnim simbolima kao što su mobiteli i određena vrsta tenisica – makar se nema novca. Ali siromašni su uvijek oni drugi, nikad on sam.” Račun će – i čitavom društvu i političarima – još stići, ovako ili onako. S jedne strane, upravo je siromaštvo razlog trenda o kojem također iz godine u godinu javljaju policajci: povećanje kriminala i spremnosti na nasilje. Socijalni radnik iz Bonna: “Ono što me brine je to da je agresija sve češće sredstvo s kojim se pokušavaju rješavati problemi. I tu vrijedi pravilo: tko je jači, taj je u pravu. Tako se sukobi rješavaju, a pri tome slabiji padaju sve dublje.”

Ali još mnogo veći problem je da čak i bez dossiera u policiji siromašna djeca imaju sve manje šansi izaći iz svoje bijede. Spomenuli smo tri i pol eura dnevno za sve troškove: odakle da onda roditelji namaknu novac za školu i potrepštine? Profesor Chistoph Butterwegge sa sveučilišta u Kölnu: “Kada se nema novca za stvari za školu, za olovke, za knjige, onda se ne može uključiti u proces obrazovanja. Bojim se da na taj način siromaštvo postaje nešto što se nasljeđuje s koljena na koljeno.” U zemlji kao što je Njemačka – u kojoj ima ionako sve manje djece, a već vlada ozbiljni nedostatak visoko kvalificirane radne snage u mnogim područjima – to je ne samo svjedočanstvo zastrašujuće socijalne hladnoće nego zapravo čisto rasipanje resursa. Teško je pronaći neki čarobni štapić koji bi riješio problem siromaštva kod djece: u mnogo slučajeva čitav problem postaje još kompliciraniji time što su to djeca migranata pa ponekad ne vladaju dobro ni njemačkim, a često niti jezikom izvorne domovine. Osobito teško su pogođena i djeca koju odgaja samo jedan roditelj jer onda teško može prihvatiti i neki mali posao “sa strane”. Teško je reći i odakle početi rješavati taj problem: socijaldemokrat Rudolf Dreßler ukazuje da usprkos tom – kako i sam kaže – “zastrašujućem” broju siromašne djece Njemačka plaća za socijalnu skrb čak i više nego prije. Utoliko taj socijaldemokrat priznaje: čitav program reformi socijalne pomoći bio je, citiramo, “kapitalna pogreška” koju je napravila njegova vlastita stranka za vrijeme Schrödera.
(DW)

Njemačko gospodarstvo gubi 20 milijardi eura zbog nedostatka kvalificirane radne snage

Zbog nedostatka kvalificirane radne snage njemačko gospodarstvo godišnje gubi oko 1% posto bruto nacionalnog dohotka ili oko 20 milijardi eura, javlja dnevnik Süddeutsche Zeitung. “Nezaposjednuta radna mjesta u gospodarstvu uzrokuju godišnji gubitak do 20 milijardi eura”, stoji u izvješću ministarstva gospodarstva. Broj radnih mjesta koja ne mogu biti popunjena “doseže šesteroznamenkaste vrijednosti”. Nedostatak je osjetan u onim granama koje Njemačku čine konkurentnom na svjetskom tržištu, a to su strojarska i automobilska industrija, kojima nedostaje inženjera. Njemačkoj bi do 2014. moglo nedostajati 100.000 inženjera i 135.000 znanstvenika s područja prirodnih znanosti. No, ne postoji sličan manjak visokoobrazovanih na području društvenih, ekonomskih i pravnih znanosti. Dosadašnji pokušaji za privlačenjem stranih stručnjaka zbog brojnih ograničenja za imigrante nisu dali ploda.