Uz nastavak umjerenih stopa rasta ukupnih bankovnih kredita privatnom sektoru, posljednji objavljeni podaci, za svibanj, potvrdili su postupni oporavak potražnje kućanstava za gotovinskim kreditima i blago usporavanje razmjerno visokih stopa rasta stambenih kredita.

No, to znači da se kod ‘gotovinaca’, koji su do izbijanja Covid-pandemije bili glavni motor rasta volumena kredita građanima godišnji pad nastavila topiti, dok je prema stanju stambenih kredita stopa rasta u svibnju usporila na i dalje visokih 8,7%, što se dijelom pripisuje prvom ovogodišnjem programu subvencija.

Dinamika kreditnog rasta u sektoru stanovništva, mjereno transakcijama raznih kredita, u svibnju je ubrzala na 3,5% na godišnjoj razini, s travanjskih 3,1%, primjećuju analitičari domaćih banaka.

Malo ih živi od iznajmljivanja

Mimo tih pokazatelja koji iz mjeseca u mjesec pružaju sliku tekućih kretanja i trendova Hrvatska narodna banka je u godišnjem izvješću za 2020. dala i nešto širu sliku financija i potrošnje kućanstava. Ona kaže da gotovo 60% hrvatskih kućanstava ne posjeduje nikakav dug. Sve u svemu, razina njihove zaduženosti relativno je niska i nalazi se ispod prosjeka za europodručje.

Pritom je zastupljenost hipotekarnog duga, čiji je kolateral glavna stambena jedinica kućanstva i/ili ostale nekretnine, četiri puta manja od zastupljenosti nehipotekarnog duga po kreditnim linijama, prekoračenjima, kreditnim karticama i sl. Istodobno, vrijednost preostalog iznosa hipotekarnog duga pokriva dvije trećine vrijednosti ukupnog duga, ističe se u HNB-ovu pregledu.

I bruto dohodak hrvatskih kućanstava, čiji se medijan procjenjuje na 8400 eura, osjetno je ispod prosjeka europodručja, otprilike na trećini. S obzirom na izvore koji generiraju dohodak u Hrvatskoj je najzastupljeniji dohodak od zaposlenja.

Dok njega prema HNB-ovim podacima temeljenim na anketama, ostvaruje 53% kućanstava, dohodak od financijskih ulaganja ima približno svako osmo kućanstvo (12,7%), a najmanje je zastupljen dohodak od iznajmljivanja nekretnina. Anketni nalazi kažu da tu vrstu dohodaka ima samo 6,2% naših kućanstava.

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Umjerena nejednakost

U HNB-u navode i neka obilježja strukture ukupne potrošnje prema trima glavnim kategorijama: za robu i usluge, za režije i za hranu u kući i izvan kuće.

“Prema procjeni vrijednosti medijalnoga kućanstva i procjeni aritmetičke sredine, potrošnja na robu i usluge veća je oko dva puta od potrošnje na hranu, a oko tri puta od potrošnje na režije”, navodi se u tom tematskom bloku. Medijalne procjene svih triju komponenata potrošnje niže su, kažu, od istih za europodručje i kreću se od 60 posto njegove kod potrošnje za hranu u kući i izvan kuće, do 75 posto procijenjene potrošnje za režije na razini europodručja.

Istodobno, u Hrvatskoj čak 94 posto kućanstava ima neki oblik realne imovine, dok nešto više od četiri petine ih ima i financijske imovine. No, pritom je realna imovina veoma naglašeno predominantna u ukupnoj imovini sektora kućansta; financijska ne zauzima ni pet posto.

Glavnu stambenu jedinicu u Hrvatskoj posjeduje 85% kućanstava, dok su financijska imovina i obveze (uglavnom krediti) koncentrirane među imućnijima.

Dok kod nas u financijskoj imovini prevladavaju depoziti na koje otpada više od dvije trećine, prosječno kućanstvo u europodručju u depozitima drži 43,7% financijske imovine i više je raspoređuje u druge vrste štednje/ulaganja.

Usporedbe s prosjekom zemalja članica EU pokazuju i da je nejednakost u raspodjeli neto imovine među kućanstvima kod nas umjerena, s tim da je nešto veća kod financijske imovine.

Ipak, u HNB-u upozoravaju kako treba imati na umu da se vrijednost nefinancijske imovinu zasniva na subjektivnoj procjeni ispitanika, koja se može bitno razlikovati od stvarne tržišne vrijednosti. Fenomen podcjenjivanja i realne i financijske imovine je uobičajen, ali u tome nismo iznimka.