Neugodno je ostao iznenađen poznati poduzetnik Ivan Miloloža, vlasnik zagrebačke tvornice akumulatora Munja, kada je nedavno od HEP-a dobio prijedlog novog ugovora o nabavi struje. Nakon drastičnog rasta cijena plina očekivao je da će mu po isteku trogodišnjeg ugovora uslijediti i porast cijene električne energije, no ni u snu nije računao da bi to bilo – za 400 posto.

“Od 22. travnja struju bismo trebali plaćati umjesto 0,54 kune po kWh 2,54 kune za dnevnu, a s 0,28 na 2,10 noćnu potrošnju. Možda je to opravdano, ali prvi put ne znam što ću i kako organizirati proizvodnju i normalno poslovati”, u velikoj je nedoumici Miloloža. On, nažalost, nije jedini koji prolazi kroz ovakve dramatične dane.

Poduzetnicima kojima su ugovori za struju istjecali još od listopada stižu novi s povećanim cijenama, no to su u pravilu bile dvoznamenkaste stope rasta. Međutim, trend rasta cijena na globalnom, a onda i domaćem energetskom tržištu, ne jenjava.

U fokusu je proteklih mjeseci, kad je o gospodarstvu riječ, bilo ublažavanje ekstremnog rasta cijene plina. Tako je i u vladinom interventnom paketu mjera za ublažavanje inflatornih pritisaka od 4,8 milijardi kuna prije mjesec dana za gospodarstvo predviđeno 600 milijuna kuna za sufinanciranje naraslih troškova plina, tzv. plinske vaučere.

Pomoć za amortiziranje poskupljenja struje, pak, usmjerena je isključivo prema kućanstvima, a teret mjere ograničavanja rasta cijene struje od očekivanih 23% na 9,6% prebačen je na HEP, koji bi to prema procjenama trebalo stajati oko 460 milijuna kuna.

Gospodarstvenici ne žele da se dio toga možda prebaci i na njihova leđa, te od Vlade sve glasnije traže da se za njih, poput plinskih, uvede i vaučere za struju.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca potvrđuju da su zatražili uvođenje subvencije za električnu energiju za poduzetništvo prema modelu potpore za plin. Takva mjera potrebna je, kažu, svakako za one poslovne subjekte kojima električna energije čini trošak koji uvelike promašuje rast prodaje, odnosno proizvodnje.

Za ublažavanje udara u HUP-u smatraju da jtreba barem subvencionirati onaj udio troška električne energije koji nadilazi postojeći omjer troškova proizvodnje, odnosno prodaje proizvoda i usluge.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

“Apeliramo i na privremeno ukidanje naknada za korištenja distribucijske i prijenosne mreže, te i ukidanje svih trošarina i naknada kao i drugih poreza koje čini ukupnu cijenu električne energije”, naglašavaju u HUP-u, u kojem smatraju i da je važno omogućiti i poticanje ulaganja u energetsku učinkovitost kroz promptno otvaranje natječaja iz mehanizma za oporavak i otpornost, što, kažu, može biti odlučujući element za stvaranje potrebne infrastrukture kako bi se zajamčilo postizanje ciljeva resursno i energetski intenzivnih industrija.

HUP osim toga apelira i da već pozitivno ocijenjeni kao i projekti u visokoj fazi pripreme budu uključeni u potencijalne izvore financiranja, a natječajna dokumentacija pritom bi trebala biti jednostavna uz mogućnost roka nadopune.

Potrebnim poslodavci drže i ubrzanje procesa provjere i odobravanja takvih projekata, te ugradnju fleksibilnosti cjenika, budući da se uslijed velikih poremećaja u opskrbnim lancima troškovi mijenjaju kroz period od predaje troška do dodjele sredstava.

Budući da su velika poduzeća isključena od mogućnosti korištenja ovih financijskih izvora, HUP apelira i da se zbog trenutnih okolnosti pronađe rješenje i za njihovo uključenje u prijave projekata.

Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić/S. Šimunović/PIXSELL

Europski presedani
Iako u Banskim dvorima i resornim ministarstvima nastoje držati se strogih pravila koje propisuje Bruxelles, poslodavci drže da itekako ima prostora za ovakve prijedloge.

”Iz ostalih prijedloga i efektivnih mjera kojima su prionule države članice možemo vidjeti prijedloge u uvođenje modela po kojem se potiče kontinuirano ulaganje u energetsku učinkovitost i korištenje OIE bez prethodno raspisanih natječaja, ali prema jasno definiranim pravilima i kriterijima, a u koje su uključene mjere oslobođenja obveze poreza na dobit, mogućnosti retroaktivnog subvencioniranja i promptna ulaganja u samodostatnu opskrbu”, poručuju iz HUP-a.

I za postojeće mjere za amortizaciju cjenovnog udara, plinske vaučere, koji su na snazi od 1. travnja, pokazuju se određene slabe točke, na koje poslodavci ukazuju resornom Ministarstvu gospodarstva i predlažu korekcije.

Među ostalim, bez potpore ostaju tvrtke koje posluju u unajmljenim prostorima, a nejasno je i zašto vaučere pribraja kvoti de minimis potpora. Time su onemogućeni brojni manji poduzetnici, među ostalima i oni koji su koristili potpore tijekom pandemije koronavirusa.

Nasuprot stavu da ih se uključi u dozvoljive okvire potpora male vrijednosti, poslodavci smatraju da se vaučerima ne može narušiti unutarnje tržište, što je osnova neprihvatljivosti po pravilima EU. Štoviše, ovakve su potpore po ocjeni HUP-a, upravo alat za podršku u izvanrednim okolnostima u skladu s člankom 107. stavak 2. Ugovora o financiranju EU.

I plinski vaučeri nedovoljni
Posebnu pažnju u HUP-u pridaju činjenici da plinski vaučeri ne obuhvaćaju energetski najintenzivnija poduzeća, ona s godišnjom potrošnjom većom od 10 GWh. Time su od pomoći isključene cijele industrije kao što su industrija nemetala, građevinskog materijala i rudarstva, a koje su u isto vrijeme opterećene sve većim troškovima kao obveznici europske klimatske politike.

”Vidjeli smo da je već prvog dana od otvaranja, više od 1000 poduzetnike predalo zahtjeve za vaučer za plin. Smatramo da je ta mjera kao i reakcija Vlade dobra, no s obzirom na razvoj energetske krize, nameće se pitanje – je li dovoljna”, poručuju iz HUP-a.

U poslovnom sektoru u svjetlu nastavka snažnog rasta troškova potrebnom smatraju brzu i odlučnu reakciju na poduzimanju novih koraka u olakšavanju gospodarstvu, no svjesni su da će, zbog najava rekonstrukcije, u kojoj bi navodno Vladu napustio i aktualni ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, ozbiljniji razgovori uslijediti tek nakon Uskrsa i završetka tog procesa.