Goran Štrok, vlasnik Jadranskih luksuznih hotela u Hrvatskoj, koji su dijelom međunarodne kompanije GS Hotels&Resorts, nakon osnivanja zajedničke yachting charter tvrtke s Vicencom Blagaićem, najavljuje prodor u regiji pomoću EBRD-a, ali i na egzotična otočja pomoću IFC-a, investicijskog fonda Svjetske banke. Govoreći o svom modusu operandi, domaćem mentalitetu, uzusima klijentele ALH-a te kako je još razmaziti, bivši automobilistički as danas adrenalin ležerno usmjerava prema izazovnim poslovnim kombinacijama, bilo da je riječ o novim projektima u Rijeci, bilo u Šangaju. Kinesko tržište s propulzivnom ekonomijom, ocjenjuje sugovornik Poslovnog dnevnika, tek će postati poprište širenja i ovog biznisa, a kao pravi sportaš Štrok i dalje želi biti prvi.

U floti Croatian Caribbean Yacht Chartera jahte su tipa Ferretti ili Mayora, dakle one kojima bi automobilski ekvivalenti bili BMW ili Bentley. Procjenjujete li da će biti dovoljno klijentele za ove novosti u ponudi?
To je zanimljiv proizvod koji je bio moja davna želja, još kad smo otvarali Bonaviju. Tada je ipak bilo jako prerano. Vizija Croatian Caribbean Yacht Chartera proizašla je iz vremena kada sam mislio da hoteli moraju imati sinergijsku vezu s morem, ali i sa zrakom, znači, dovesti gosta i dati mu sve što može imati. Danas je to moguće. Gost, primjerice, dođe u Bonaviju, ima najbolji spa i wellness tretman, odličnu večeru. Ode na svoj brod, koji je hotel na moru, i putujući do Dubrovnika prolazi uz cijelu obalu. U Dubrovniku ostaje tri-četiri dana, smješten je u hotelu Excelsior, ili Bellevue, ili Palaceu. Vraća se kući s najboljim doživljajem Hrvatske.

To je dakle jedan od aranžmana?
Da. Kreće se iz Rijeke, koju bi trebala aviotransportno ojačati, a Split i Dubrovnik su sigurno točke u kojima se priča počinje odvijati. U Splitu JLH odnedavno upravlja budućim luksuznim hotelom Atrium. Ujutro BMW serije Sedam vozi gosta na brod gdje ga dočekuje kapetan i vozi akvatorijem preko Mljeta, Korčule, Lastova do Dubrovnika gdje ostaje tri dana. Naše hotele uglavnom posjećuju stranci, osim Bonavije gdje se oko 40 posto popunjenosti kapaciteta odnosi na domaće goste. I do sada smo imali relativno visoke zahtjeve za čarterom, za luksuznim brodovima, za još boljim aranžmanom, i to ne samo holivudske klijentele. Ako želite stvoriti novi proizvod na tržištu, mora se kreirati potražnja. Kao što novinari kreiraju javno mnijenje, tako i mi moramo stvarati vrstu klijentele za neki proizvod.

Ima li dovoljno klijentele za tu vrstu proizvoda?
Svakako. U Dubrovniku su na svojim ili iznajmljenim brodovima već prisutne osobe poput Bill Gatesa, Ecclestonea, Spielberga, ali i mnogo javnosti nepoznatih bogatih ljudi. Osim toga, u Europi je razvijen visoki afinitet za doživljavanje mora s broda. Naša je obala veoma specifična, djevičanski čista i prekrasna. Volim reći da je to “posljednji nacionalni park Europe”.

Kako se u te planove uklapa Karipsko otočje?
Već imamo klijentelu za ove aranžmane. Za dio sezone kad bismo možda bili na gubitku idemo na Karibe. To znači da bismo trebali imati i hotel na Karibima te se nadam da ćemo taj cilj ostvariti. Biznis s luksuznim jahtama promatramo kao sinergijsku vezu s našim hotelima. Ideja je povezivanje ekskluzivne usluge na kopnu i ekskluzivne usluge na luksuznoj jahti. Čak i ako gosti nisu izuzetno visoke platežne moći, moći ćemo im ponuditi razne mogućnosti za odmor u paketu, u hotelu i na brodu.

Govoreći o nedostatnoj profilaciji Rijeke u ovom segmentu, prije sedam godina, kada se javila ideja o gradnji nautičkog centra s marinom u samom središtu Rijeke, bili ste prvi interesent za ulaganje u Porto Baroš. Projekt se polako realizira, javljaju se i konkurenti poput Ingre i TriGranita. Jeste li još zainteresirani?
Uvijek sam bio zainteresiran za Porto Baroš. Tu sam vidio direktan interes jer bi to bilo i oplemenjivanje Bonavije. Bez ikakve sumnje, način riječkog života promijenjen je neusporedivo na bolje: transeuropski grad, napravljen kao luka, to više nije u cijelosti. Naša zamisao koju smo davno i prezentirali bazira se na izgradnji 500 vezova u Porto Barošu, smještaj megajahti, tehnički centar, uz to trgovački centar interpoliran u stari dio, mogućnost da laganom šetnjom stignete do teatra, pa onda do autohtone ribarnice i slično. Uz marinu bilo bi dobro izgraditi 500-600 stanova, kongresnu-koncertnu dvoranu, uslužni dio s hotelom od pet zvjezdica i Aqua world. To bi Rijeci dalo kompletno novu dimenziju. Počela bi se pretvarati u kozmopolitski grad, koji bi postao centar regije, a s obzirom na stratešku poziciju i blizinu europskog tržišta, postala bi i nezaobilazna turistička destinacija.

A koliko bi, prema Vašim procjenama, trebalo investirati da bi zaživjela ta ideja o Porto Barošu?
Po mojoj procjeni, bilo bi potrebno ukupno uložiti oko 500 milijuna eura. Iako je riječ o velikim ulaganjima, na financijskom tržištu postoji dovoljno kapitala i zainteresiranih investitora koji bi željeli ulagati u ovakav znatan projekt. Zasigurno sam i ja jedan od njih jer vjerujem u viziju tog projekta. Nema sumnje da Porto Baroš zaslužuje veliku pozornost i da će Rijeci donijeti apsolutno novi način života u budućnosti.

Hoćete li se javiti na gradski natječaj za dodjelu prava građenja na Costabeli gdje ste planirali smjestiti spa wellness centar?
Nema sumnje da ćemo pomno analizirati nove uvjete natječaja za projekt Costabelu. Naravno, sve ovisi o stvarnim procjenama i financijskim parametrima. Intenzivno i dalje promatramo projekte u Rijeci i široj okolici.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Koji su Vam projekti na ovom području u fokusu zanimanja?
Gledali smo prije nekoliko godina u Skradu jedan zanimljiv projekt i još smo zainteresirani. Gledali smo i bivši Inin restoran “Učku”. Iako taj objekt nema pogled na more, ipak je riječ o vrlo interesantnom projektu. U međuvremenu se dogodio projekt City luxury hotels, u kojem smo htjeli prenijeti dio iskustva i znanja Bonavie kako bi se osnovala ta kompanija koja već ima dva hotela, jedan u Engleskoj i Atrium u Splitu. Radi se na nekoliko ozbiljnih projekata, u Hrvatskoj i izvan nje, gdje će nositelj gradskih hotela biti Bonavia. Vrijeme, energija i vizija – tri su osnovne značajke naših stalnih procesa. Energija koju je potrebno uložiti u bilo koji od tih projekata je gotovo jednaka energiji koju treba uložiti u primjerice projekt Porto Baroš.

Od projekata u regiji, razmatrate li Albaniju kao iduću potencijalnu točku? Naime, raste zanimanje ciljanih skupina turista za tom destinacijom netaknutih jadranskih plaža.
U našim je strateškim planovima i ta destinacija. No Dubrovnik je takav strašan magnet, sila koja još nije dobro iskorištena. Vjerujemo da će još godinama sve na 500 km udaljenosti od Dubrovnika biti privlačno. Na “leđima” Dubrovnika želimo više promovirati čitavu Hrvatsku. Dubrovnik je brend, kao i Venecija. Dubrovnik je jedini naš pravi strateški brend, koji se posljednjih pet godina pravilno pozicionira na međunarodnom turističkom tržištu. No cilj nam je i Zagreb razviti kao brend i prepoznatljivu turističku destinaciju poput Londona, Pariza ili Praga.

Hoćete li u Ohridu kupiti hotel, gradit novi objekt ili nešto treće?
Bilo koja kombinacija dolazi u obzir. U više navrata kontaktirali su nas predstavnici iz Makedonije, koji su obišli naše hotele i nudili nam razne projekte jer vjeruju u ono što mi razvijamo u Hrvatskoj. Luksuzni paket aranžmani koji bi uključivali Ohrid i Dubrovnik zasigurno bi bili sjajno prihvaćeni na međunarodnom turističkom tržištu.

Što još planirate?
Želim otići u Šangaj i otvoriti kinesko tržište. Kina danas ima 1,3 milijarde stanovnika od kojih je, vjerujem, deset posto bogatih ljudi! Cilj nam je dio tog kolača dovesti kod nas. Postoji razlog zašto su Japanci došli iz Tokija u Dubrovnik. Ove godine prvi put nakon rata otvaraju se direktne čarter-linije. Tu je i Indija, koja je u posljednjih pet godina ostvarila velik rast BDP-a, a u nas nema mnogo turista iz Indije. Na tim novim tržištima treba intenzivno raditi. Ne samo JLH, nego i HTZ i ministarstva. Mi već duže analiziramo situaciju na tim tržištima i otvaramo prodajne kanale.

Kupiti Bristol

Kada ste jesenas najavljivali novi brend, City luxury hotels, rekli ste da planirate kupnju i nekih hotela u Zagrebu. U kojoj su fazi ti pregovori?
Imamo nekoliko projekata na kojima intenzivno radimo. Zagreb vidimo kao izuzetno zanimljivu “city break” destinaciju, koja nudi izvrsne osnove za razvoj kongresnog i poslovnog turizma. U kombinaciji s Dubrovnikom pruža neslućene mogućnosti čime se otvaraju i jače mogućnosti za ulazak u regiju.

Što je s najavljivanim prodorom u BiH?
JLH je zainteresirana za dobar city hotel u Sarajevu. Mislim da je hotel Bristol ovog trenutka na natječaju i grupacija JLH je zainteresirana za taj projekt. Crna Gora je prije Domovinskog rata bila sinergijski povezana s Dubrovnikom radi blizine i avioprometa. Već duže vrijeme analiziramo nekoliko projekata i u Crnoj Gori.

EBRD, koji nije investirao u naš turizam, ulaže 90 milijuna eura, a IFC nas želi vidjeti i na Karibima.

Krećete u veće projekte, koje realizirate uz podršku EBRD-a i IFC-a, a odnose se na širenje posla u Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu. Poznato je da EBRD inače podupire infrastrukturne projekte. Kako to da EBRD kreditno pomaže jednom renomiranom hotelijeru?
Istina je da EBRD radi na projektu Jadranskih luksuznih hotela već godinu dana, ali i mi radimo na njima. Napomenuo bih i da smo imali i brojne kontakte s ostalim renomiranim svjetskim financijskim institucijama. EBRD ima mandat identificirati najbolje u regiji i onda pomoći u razvoju, ne samo u državi u kojoj jest već i u okolnim zemljama. EBRD nikada do sada nije investirao u naš turizam, ali je analizirao skoro sve tvrtke. I mi smo ti, na što smo vrlo ponosni, za koje se EBRD odlučio. Razina čitavog paketa je više od 90 milijuna eura i za koji bi dan ugovor trebao biti potpisan. Ugovor se odnosi na refinanciranje i konsolidaciju poslovanja Jadranskih luksuznih hotela i na novi brend City luxury hotels. Mandat EBRD-a je da nam pomognu ako želimo izaći na bilo koje od tranzicijskih tržišta, a IFC, fond koji je dio Svjetske banke, jako nas želi vidjeti i na Karibima. EBRD ima mandat samo za Europu, osobito istočnu. U toj kombinaciji nama se otvaraju vrata ne samo u ovoj regiji. I Makedonija je samo jedan mali dio u onome što EBRD vidi da bi s nama mogla postići u budućnosti.

Imate li već projekt?
U Makedoniji nam je zanimljiv samo Ohrid. Taj je grad fascinantan, s nevjerojatno bogatom poviješću i pričom. Do devedesetih je u okviru destinacijskog turizma postojao paket London – Amsterdam – Pariz – Dubrovnik – Ohrid. Svima je također izuzetno važno da se povežu s nama jer je Engleska vrlo važno emitivno tržište. Naše povezivanje s EBRD-om otvara goleme mogućnosti u turizmu u regiji.