Nepovoljna kretanja cijene nafte utjecale su i na poslovanje brodgoraditelja, koji su na svjetskoj razini lani ugovorili gotovo 40 posto manje novih poslova u odnosu na također nepovoljnu 2014., a takav je trend nastavljen i u ovoj godini. U cijeloj 2015., naime, ugovorena je gradnja novih 1348 brodova, a vrijednost im je ukupno 81,8 milijardi USD.

U prvih pet mjeseci ove godine broj novih ugovorenih gradnji manji je za 78 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine – ugovori su sklopljeni za 142 broda, a vrijednost im je 15,7 milijardi dolara. No, u Hrvatskoj je situacija nešto povoljnija. Direktor Hrvatske brodogradnje Jadranbrod Siniša Ostojić kaže kako su se, ukupno gledajući, naši veliki brodograditelji nakon privatizacije 2013. malo oporavili i, što je važno,  umjesto barži koje su manje zahtjevne i financijski vrijedne sada ugovaraju brodove.

Trenutačno u knjizi narudžbi Uljanik, 3. maj, Brodosplit i Brodotrogir imaju 43 broda ukupne vrijednosti 1,9 milijardi dolara, s tim da su lani ugovorili 15 brodova vrijednih 690 milijuna dolara. Toj statistici treba pridodati i upravo objavljen ugovor pulskog Uljanika za gradnju broda za prijevoz željezničkih vagona za kazahstanskog naručitelja. Hrvatska je trenutačno u svjetskoj knjizi narudžaba brodova plasirana na 10. mjestu po tonaži ugovorenih brodova, s udjelom od 0,30 posto, a bolje pozicionirana od europskih zemalja tek je Rumunjska, na šestom mjestu. Kina i Južna Koreja, pak, vodeće su brodograđevne zemlje, u kojima se gradi gotovo dvije trećine brodova.

U ovoj godini upravo u njihovim škverovima sklopljeno je i najviše novih ugovora, točnije za 59 brodova u Kini i za 9 u Koreji. Zanimljivo je, međutim, da kineski i korejski brodograditelji nisu lideri i po vrijednosti ugovorenih novogradnji, već najprofitabilnije nove poslove odrađuju talijanski brodograditelji. Oni ugovaraju manji broj brodova, no riječ je o putničkim i brodovima za krstarenje, koji su veće tehnološke razine i financijske vrijednosti.

Tako se od 15,7 milijardi dolara svih ugovorenih brodova u ovoj godini na one u Italiji odnosi 4,4 milijarde USD. Za razliku od putničkih brodova, kojih je od početka godine ugovoreno 30 ili 111 posto više nego lani u isto vrijeme, globalno potražnja pada za svim vrstama ostalih brodova. Pad najviše pogađa LPG plinske tankere i brodove za prijevoz sirove nafte, kojih je u ovoj godini naručeno gotovo 90 posto manje nego lani, a slično je i kod narudžbi brodova za opći teret i za rasuti teret.

Smanjenje cijena nafte usporilo je proizvodnju i transport nafte, a usporavanje gospodarstva, posebice u Kini, rezultirao je smanjenjem svjetskog prometa. Smanjenje vozarina smanjuje i potrebu za novim brodovima, pa se pad cijena prelio i na nove brodove, kao i na prosječne cijene polovnih brodova. Zanimljivo je i da su u padu cijene brodova za rezališta, ovisno o vrsti broda manje su od 1 do 3 posto u odnosu na 2015., i na razini su  280 USD po toni za tankere i brodove za rasuti teret. S obzirom na predviđanja gospodarskih trendova u svijetu, procjenjuje da oporavak brodograđevnog tržišta ne treba očekivati skoro.