Globalizacija im je najjače oružje u borbi s problemima kod kuće

Autor: Marija Crnjak , 29. kolovoz 2018. u 22:00
Tijekom ove godine u Plivi je zaposleno sedamdesetak novih stručnjaka/PLIVA

Daleko ispred konkurenata i dalje je Pliva s prihodom od 4,6 milijardi kuna, rastom prodaje i izvoza za 25 posto, te 400 mil. kn ulaganja u R&D.

Farmaceutska industrija i dalje je jedan od najvećih izvoznika, ulagača i poslodavaca u Hrvatskoj, unatoč brojnim izazovima s kojima se suočavaju u poslovanju s državom kao neurednim platišom lijekova na recept. Daleko ispred konkurenata i dalje je Pliva s lanjskim prihodom od 4,6 milijardi kuna, odnosno rastom prodaje i izvoza za 25 posto, ulaganjima u istraživanje i razvoj u iznosu većem od 400 milijuna kuna te lansiranjem čitavog niza novih proizvoda na hrvatskom tržištu.

Učvrstili pozicije
“Upravo su investicije financirane unutar Teve omogućile novi rast i otvorile prostor za izvoz na nova tržišta unutar grupe pa usprkos izazovima i stalnim promjenama na ključnim tržištima na kojima poslujemo, iza nas je dobra poslovna godina u kojoj smo dodatno učvrstili poziciju vodeće farmaceutske kompanije u Hrvatskoj i regiji jugoistočna Europa, ali i kao jedne od Tevinih ključnih lokacija”, kaže Mihael Furjan, predsjednik uprave Plive.

Dodaje kako su dobri rezultati obilježili i prvu polovicu 2018. godine u kojoj je Pliva, kao jedan od najvećih pokretača hrvatskog gospodarstva, nastavila s obogaćivanjem proizvodnog portfelja kako bi pacijenti i medicinska zajednica imale na raspolaganju kvalitetne, moderne i dostupne terapije u različitim područjima liječenja. Teva je u prosincu prošle godine najavila jednostavniju organizacijsku strukturu u interesu bolje integracije različitih poslovnih cjelina, povećanja produktivnosti i učinkovitosti te racionalizacije troškova, što se nastavno na objavu rezltata u 2018. uspješno i provodi, pojašnjavaju u kompaniji koja je za razliku od brojnih Tevinih lokacija koje su rezale broj radnika, u ovoj godini imala značajna zapošljavanja.

“Prilagodbe novoj organizacijskoj strukturi te naglasak na povećanje efikasnosti zahtijevali su  prilagodbe u raspodijeli zaposlenih po organizacijskim cjelinama u Hrvatskoj. Iako je došlo do racionalizacija u nekim poslovnim cjelinama uz jačanje drugih poslovnih područja otvoreni su brojni natječaji za zapošljavanje pa je samo u 2018. u Hrvatskoj zaposleno sedamdesetak novih stručnjaka”, otkriva šef Plive. Kad je o poslovanju u Hrvatskoj riječ, i dalje upozorava da je potrebno pronaći efikasna rješenja koja bi dodatno potaknula stvaranje pozitivnijeg investicijskog ozračja i omogućila postizanje punog potencijala farmaceutske industrije, ali i gospodarstva općenito. Time bi se osigurala daljnja normalizacija uvjeta poslovanja, ali i jačanje konkurentnosti.

Uvijek ista prepreka
“Svjesni smo da je farmaceutska industrija u RH prepoznata kao strateška te se od nje očekuje da nastavi biti okosnica razvoja nacionalnog gospodarstva i značajan čimbenik u rastu nacionalnog BDP-a. Nadamo se kako će  Vlada uskoro pronaći nove načine za rješavanje duga prema proizvođačima lijekova i za smanjenje rokova plaćanja jer je u situaciji kada se rokovi plaćanja protežu i do godine dana poslovanje izrazito otežano, a efikasnost i održivost zdravstvenog sustava ugrožene”, zaključuje Furjan. Riječka JGL Grupa tijekom 2017. godine stabilizirala je i poboljšala operativno poslovanje te postavila dobre temelje za daljnji rast, ističu u kompaniji. Zahvaljujući značajnom smanjenju zaduženosti i rastu prodaje na svim ključnim tržištima, JGL Grupa realizirala je ukupne prihode u visini od 931,4 milijuna kuna, što je rast od devet posto u odnosu na 2016. godinu.

Pritom su direktan utjecaj na smanjenje profitabilnosti iz operativnog poslovanja imala ulaganja u jačanje tržišnih pozicija ključnog brenda Aqua Maris u Rusiji, optimizaciju zaliha, kao i promjenu poslovnog modela radi jednokratnog troška restrukturiranja, pojašnjavaju.  “Poslovna transakcija prodaje brendova u Rusiji bila je ključna za financijsko restrukturiranje i smanjenje duga te je matičnoj tvrtki stvorila pufer za strateško fokusiranje u području respiratornog i oftalmološkog segmenta, za daljnja investiranja u nova tržišta, kao i razvoj novih proizvoda.

Furjan

Nadamo se kako će Vlada naći nove načine za rješavanje duga prema proizvođačima i smanjenje rokova plaćanja jer nam je poslovanje otežano, a održivost zdravstvenog sustava ugrožena.

Struktura realizacije prodaje JGL Grupe, u kojoj dominira izvoz, iz godine u godinu potvrđuje da je odabrani strateški smjer internacionalizacije, a u pojedinim segmentima i globalizacije poslovanja, bio ključan za dugoročnu održivost poslovanja. Unatoč stalnim izazovima i promjenama na globalnom farmaceutskom tržištu koje uspješno svladavamo, naše stečene tržišne pozicije su stabilne”, izjavio je Ivo Usmiani, predsjednik Upravnog odbora JGL-a.

Realizirani poslovni prihodi JGL Grupe iznose 908,4 milijuna kuna, što je rast od gotovo 16 posto u odnosu na isti period prethodne godine, pri čemu realizirani poslovni prihodi iz core business-a dosežu 738,5 milijuna kuna. Prihodi od prodaje proizvoda unutar JGL Grupe dosegli su 728,3 milijuna kuna, što je rast od 39 posto u odnosu na 2016. Dobit prije poreza JGL Grupe iznosila je lani 77,3 milijuna kuna, što je pet postotni rast u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. Koprivnički Belupo lani je imao najveću greenfield investiciju u zemlji, izgradivši novu tvornicu u Koprivnici, u čiju je gradnju i opremanje uloženo 530 milijuna kuna.

Nabujali kapaciteti
Kako ističu u Belupu, uz najsuvremeniju tehnologiju i organizaciju procesa prema najnovijim standardima dobre proizvođačke prakse, ova tvornica predstavlja jedno od najmodernijih farmaceutskih postrojenja u regiji koje, uz 1386 postojećih, zapošljava još dvije stotine novih radnika.  Novootvorene linije povećavaju proizvodni kapacitet za 150 posto, te osiguravaju proizvodnju 100 milijuna pakiranja lijekova godišnje. Dva proizvodna pogona u potpunosti pokrivaju portfelj Belupovih lijekova i dodaju mogućnost proizvodnje novih oblika i formi. U Podravkinu segmentu Farmaceutika lani je ostvareno 867,5 milijuna kuna prihoda, što predstavlja rast od 6,4 posto u odnosu na isto razdoblje u godini prije. Na navedeni rast najviše je utjecao porast prihoda od prodaje vlastitih brendova u iznosu od 6,9 posto, napominju u kompaniji.

Usmiani

Prodaja brendova u Rusiji bila je ključna za financijsko restrukturiranje i smanjenje duga te je matičnoj tvrtki stvorila pufer za daljnja investiranja u nova tržišta, te razvoj novih proizvoda.

Lani je među ostalim donesena odluka da Podravkin sektor Nutraceutika postaje dijelom Belupove organizacijske sheme. Služba Nutraceutike, čiji su projektni zadaci razvoj novih grupa proizvoda, kako u farmaceutskom tako i u prehrambenom dijelu, djelovat će u sklopu sektora Razvoja poslovanja i registracija. Podsjetimo, Nutraceutika je osnovana prije dvije godine radi snažnijeg korištenja sinergijskih efekata dvaju baznih segmenata, hrane i lijekova. Stručnjaci Nutraceutike na tržište su u proteklom razdoblju lansirali Nutrixu, visokokaloričnu, visokoproteinsku tekuću hranu s dodanim vlaknima za potpunu, uravnoteženu prehranu. Radi se o hrani za posebne medicinske potrebe, namijenjenoj za dijetalnu prehranu bolesnika s malnutricijom ili rizikom njezine pojave. Može se koristiti kao jedini izvor prehrane ili kao nadopuna prehrani, a daje se samo uz liječnički nadzor, po preporuci liječnika specijaliste.

Veledrogerije

Rastu i pod pritiskom golemih dugova bolnica
Na visokom mjestu po visini prihoda u tablici najvećih kompanija su četiri vodeće veledrogerije, Medika, Phoenix Farmacija, Medical Intertrade i Oktal Pharma, koje su lani imale ukupan prihod od gotovo osam milijardi kuna, no i njihovo poslovanje opterećeno je dugovima države. Zbog nabujalog duga bolnica za lijekove po tko zna koji put na početku ovog ljeta na noge su se opet digle veledrogije s upozorenjem da prijeti nestašica lijekova ako se situacija ne popravi. Dobavljači lijekova redovito služe kao kreditori države i javnog sektora zbog dugovanja bolnica koja iznose više od dvije milijarde kuna, uz rast duga za 500 milijuna kuna u prvoj polovici godine. Veledrogerijama je sve teže financirati takav dug. “Financiramo ga tako da dođemo do određene razine zaduženosti u bankama i onda jednostavno počnemo birati koje dobavljače ćemo plaćati, koje nećemo i s kojima ne možemo više ovako raditi. S druge strane vršimo pritisak na Vladu da podmiri svoje obveze. To je modus operandi veledrogerija zadnjih 20 godina”, pojasnio je Josip Matusinović, predsjednik udruge veledrogerije pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Komentirajte prvi

New Report

Close