EU se još uvijek ljulja na rubu recesije, neke su njezine članice već i zagazile u nju, no vijesti s tržišta rada ne prate uobičajen slijed događaja, rast nezaposlenosti.
Štoviše, nezaposlenost u Europi nikada u povijesti nije bila niža i ne pokazuje tendenciju promjene trenda, jer iz većine zemalja i dalje signaliziraju kronične manjkove kvalificiranih radnika i “rupe” koje treba popuniti radnicima koji dolaze iz tzv. trećih zemalja.
Glad za radnicima najviše dolazi iz najvećeg europskog gospodarstva, Njemačke, iz koje i u uvjetima alarmantnog pada u građevinskom sektoru, te slabljenju prerađivačke industrije, procjenjuju da je nedostatak gotovo dva milijuna radnika.
Smanjena razlika u plaćama
U Hrvatskoj je u ovoj godini MUP izdao rekordnih 147 tisuća radnih dozvola, gotovo 40 posto više nego godinu ranije, a procjene su da pravi val “uvoza” stranih radnika tek slijedi. Prema analizi koju je proteklih dana iznio glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Gordan Stojić, više od 200 tisuća radnika iduće godine radit će u Hrvatskoj. Njegove su procjene i da će se taj trend nastaviti i u narednim godinama, te da će 2030. svaki četvrti radnik u Hrvatskoj biti iz inozemstva.
Stojić procjene temelji na pretpostavci prosječnog godišnjeg rasta od 2,5 posto u narednih sedam godina, a i logičan je i slijed postojećih demografskih kretanja i pada nataliteta. Domaća radna snaga nakon ulaska u EU odselila je u članice u kojima su plaće više, te se dogodilo da se postigne kompromis socijalnih partnera o labavljenju politike zapošljavanja stranaca.
Najviše radnih dozvola za strane radnike izdano je na području zagrebačke policijske uprave, u deset mjeseci izdano ih je ukupno 35,3 tisuće/P.Macek/PIXSELL
Nezaposlenost više nije problem koji muči politiku, poslodavce i sindikate, štoviše, kao i u ostatku EU, rastući je problem nalazak radnika. Predstavnici radnika, istina, propitkuju u kojoj su mjeri angažmanom radnika iz dalekih zemalja usporene i mogućnosti bržeg rasta plaća, dok se na političkoj razini otvaraju rasprave jesu li adekvatna prava stranih radnika i njihova integracija u hrvatsko društvo, te zagovaraju daljnje promjene zakonskog okvira.
Najviše stranih radnika u Hrvatskoj nedostaje u dvije djelatnosti, turizmu i graditeljstvu. Ovih dana MUP će ažurirati mjesečnu statistiku podacima za studeni, no do kraja listopada u djelatnosti hotelijerstva i ugostiteljstva izdano je bilo 42 tisuće dozvola, a u graditeljstvu još više, preko 57 tisuća.
Za razliku od Njemačke, u kojoj je u graditeljstvu samo u prvom polugodištu broj izdanih dozvola zabilježio 30-postotni pad u odnosu na lanjskih prvih šest mjeseci, a brojke su u nastavku godine još i podebljane, te se uz sve to otkazuju i već ugovoreni projekti stambene gradnje.
Prema izvješću Instituta za ekonomska istraživanja Ifo, u listopadu je više od 22 posto anketiranih tvrtki prijavilo otkazivanje projekata u stanogradnji, a gotovo 49 posto ih je reklo da im nedostaje novih narudžbi. To su rekordni rezovi u aktivnostima ovog sektora, u kojemu je angažiran i velik broj radnika iz Hrvatske. No, za sada još nema naznaka većeg vala njihovog povratka u Hrvatsku, iako posla kod kuće ne manjka, a nedostaje radnika.
Predsjednik HUP-ove Udruge poslodavaca graditeljstva Mirko Habijanec očekuje da je moguć povratak dijela radnika koji nisu “pustili korijenje” i zasnovali obitelji, jer oni koji završe na burzi s primanjima za nezaposlenost neće dugo moći pokrivati životne troškove koji su, posebice za stanovanje, daleko veći nego u Hrvatskoj.
Osim toga, i plaće su u Hrvatskoj u međuvremenu porasle. Prije pet godina, primjerice, odnos plaće u Hrvatskoj u odnosu na njemačke plaće u ovom sektoru bile su jedan naprama četiri, a sada je taj odnos značajno smanjen.
Hrvatske su plaće, po procjeni ove HUP-ove udruge, na razini od oko 60 posto. Habijanec ističe da se uz plaću koju se vidi kroz službenu statistiku u Hrvatskoj ostvaruje i veći broj neoporezivih prihoda i drugih beneficija, pa primjerice u Njemačkoj na “baušteli” nemaju plaćenu polusatnu pauzu, minuli rad i put do posla.
Poslodavci traže da se nastavi korigirati zakonodavni okvir i olakšava dolazak i zapošljavanje stranih radnika jer su oni važni za održavanje rasta i konkurentnosti/K. Š. Fabac/PIXSELL
Prisutni u svim županijama
“Poslovi u graditeljstvu su se povećali, posebno s obnovom i projektima koji se financiraju iz europskih fondova, izvjesno je da će potražnja za radnicima u ovom sektoru samo rasti”, kaže Habijanec, koji apelira da država što više promovira edukaciju majstorstva i rada, jer u zemljama poput Njemačke majstor i njegov rad se u društvu cijeni.
Potrebnim smatra i veću kontrolu državne inspekcije na terenu, jer mnogi poslodavci u graditeljstvu ne poštuju kolektivni ugovor, plaćaju ‘na ruke’ i time ruše standard i stvaraju nelojalnu konkurenciju.
To je kazneno djelo koje se, za razliku od prakse u Njemačkoj, kod nas nedovoljno sankcionira. A izloženost stranih radnika kod takvih poslodavaca također treba nadzirati.
Što se ostalih sektora tiče, u deset mjeseci ove godine najviše radnih dozvola je izdano za prerađivačku industriju, gotovo 20 tisuća i njihov broj je u porastu, te prometu (9 tisuća) i trgovini (4 tisuće). Što se teritorijalne raspoređenosti tiče, gotovo da nema područja u kojemu se ne sreće strane radnike, pa primjerice i neki manje razvijeni dijelovi po zapošljavanju stranaca odskaču od standardnih nižih pokazatelja u gospodarstvu. Dijelom je to i posljedica iseljavanja radno aktivne populacije s tih područja.
Najviše radnih dozvola za strane radnike izdano je na području zagrebačke policijske uprave, koja ih je u deset mjeseci izdala ukupno 35,3 tisuće, a slijedi Istarska županija s odobrenih 21,5 tisuću dozvola. Na području obje policijske uprave je ujedno i najveći broj radnoaktivne populacije, kao i najniže stope nezaposlenosti u zemlji.
Većim brojem dozvola za strane radnike izdvajaju se i ostale “morske” županije, Splitsko-dalmatinska (15,4 tisuće), Primorsko-goranska (13,5 tisuća), Dubrovačko-neretvanska (9,3 tisuće) i Zadarska (8,7 tisuća). Najmanje naseljena i slabije razvijena županija, Ličko-senjska, poseže, pak, za stranim radnicima znatno više nego Vukovarsko-srijemska, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija, koja je do kraja listopada imala najmanje izdanih dozvola, ukupno 609.
S Dalekog istoka najviše je Nepalaca (18,6 tisuća) i Indijaca (12,7 tisuća) te Filipinaca (9,2 tisuće)/LOVRO DOMITROVIć/PIXSELL
U Sloveniji 16 posto stranaca
Zbog sve većeg dolaska stranih radnika iz dalekih azijskih zemalja, pomalo je percepcija u javnosti da se smanjio broj radnika iz bazena susjednih država, koji također sve više odlaze na rad u Njemačku i druge razvijenije zemlje EU u kojima su plaće atraktivnije, no radnici s područja drugih zemalja bivše SFRJ još uvijek čine više od polovice stranih radnika u Hrvatskoj.
Krajem listopada najviše je dozvola odobreno radnicima iz Bosne i Hercegovine (33,4 tisuće) i Srbije (21,8 tisuća), a s područja Sjeverne Makedonije i Kosova bilo ih je 21 tisuća. Iz dalekih zemalja najviše je, pak, Nepalaca (18,6 tisuća) i Indijaca (12,7 tisuća), te Filipinaca (9,2 tisuće). Poslodavci u građevinskom sektoru radnike iz susjednih država još uvijek preferiraju u poslovima koji zahtijevaju veću stručnost i kvalificiranost, ne samo zbog jezičnih barijera, nego i činjenice da za radnike iz dalekih zemalja treba proći nostrifikaciju diploma, koja uzima više vremena.
Pema podacima koje ima Habijanec, trenutno je polovica radnika na gradilištima iz azijskih zemalja. Strani radnici i dalje će biti važni za održavanja rasta i konkurentnosti, pa poslodavci traže i da se nastavi korigirati zakonodavni okvir i olakšavati dolazak i zapošljavanje stranih radnika.
Lista zahtjeva je poduža, od daljnjeg proširenja liste deficitarnih zanimanja za koja bi se eliminiralo provođenje testa tržišta rada u HZZ-u, produljenja dozvola za boravak i rad s jedne na dvije ili tri godine, olakšanja promjene zanimanja kod istog poslodavca kao i promjene poslodavca u istom zanimanju unutar važenja dozvole za boravak i rad. Potonje je izmjene uvela nedavno i Slovenija, u kojoj je već udjel stranih radnika osjetno veći nego u Hrvatskoj. Prema procjeni koju daje HUP, u Hrvatskoj je on između 5 i 6 posto, a u Sloveniji preko 16 posto.
Jagma za stranim radnicima u europskim zemljama prema svim procjenama će se i dalje intenzivirati, jer o tome ovisi brzina rasta gospodarstva, pa već sada svi dodatno mijenjaju zakone i labave propozicije za dozvole i pomažu u integraciji radnika i njihovih obitelji.
U svima najatraktivnijoj Njemačkoj dodatno će poticajno biti i povećanje minimalne plaće (već drugi put u ovoj godini, s tim da će se s 12 eura koliko je satnica od 1. listopada, s 1. siječnjem iduće godine podići na 12,41 euro). U takvoj pomami koja vlada, visokokvalificirani strani radnici će i dalje radije birati razvijenije i bogatije zemlje, kojima i bez kaskanja u lakšem pristupu tržištu rada, Hrvatska teško može konkurirati.
