Grčka je top-tema svih financijskih razgovora. Koliko je grupa UniCredit izložena grčkim obveznicama?
Kao što je predsjednik Uprave grupe UniCredit Alessandro Profumo ovaj tjedan iznio tijekom prezentacije rezultata prvog tromjesečja, naša izloženost grčkim državnim obveznicama relativno je mala i iznosi 993 milijuna eura. Od 31. ožujka 2010. ukupna izloženost državnim obveznicama perifernih država eurozone, Grčke, Španjolske, Irske i Portugala, ograničena je na 1,6 milijardi eura, što ne predstavlja velik iznos u odnosu na bilancu grupe od 948 milijardi u smislu ukupnih sredstava.

Prema Vašemu mišljenju, je li odobreni paket pomoći dovoljan za stabilizaciju situacije?
Paket za spašavanje Grčke koji je odobrila Europska unija u suradnji s MMF-om bez dvojbe je dovoljno opsežan i dubok da se na strukturiran način može suočiti s krizom u Grčkoj i njezinim implikacijama. EU je pokrenuo postupak jačanja zajedničkih politika i koordinacije među članicama koji bi u konačnici trebao pomoći Uniji i eurozoni u suprotstavljanju budućim turbulencijama, dakle, podupiremo odluku i plan Europske unije. Financijska tržišta kratkoročno mogu ostati problematična. Grčka kriza pokazala je da je tržišni segment vrlo volatilan u situaciji u kojoj je oporavak globalne ekonomije na krhkim nogama. Međutim, EU i eurozona zasigurno su poslali jake signale građanima i ulagačima što pomaže u stabilizaciji tržišta, a to je najvažnije.

Je li ugrožena budućnost europske valute?
Iako se eurozona suočava s najvećim izazovom od svojega osnivanja, vjerujemo u stabilnost eura i snagu njegovih temelja. Kao što sam već rekao, EU i eurozona dali su snažan odgovor kojim su pružili potporu valuti i državama članicama.

Profitabilnost hrvatskih banaka niz godina je u padu, s rekordnih 16,1 u 2004. na 6,7 posto prošle godine. Kako vlasnici na to gledaju?
Iako je hrvatski ROE u kontinuiranom padu i razmjerno nizak, njegova razina u uvjetima krize ne znači ozbiljnu opasnost. Pokazatelji profitabilnosti u drugim zemljama bili su znatno viši nego u Hrvatskoj, no svi se sada ubrzano prilagođavaju nižim razinama. Hrvatska je prema tom kriteriju neznatno iznad prosjeka regije te je i dalje u boljem položaju od ostalih zemalja bivše Jugoslavije te Rusije, Rumunjske, Slovačke, Ukrajine i, naravno, baltičkih zemalja. Ima i profitabilnijih zemalja poput Turske, Bugarske, Poljske, Češke i Mađarske. Profitabilnost je svakako u interesu naših dioničara i njihova zadržavanja, ali u interesu i svake lokalne zajednice. Kroz profitabilnost amortiziramo posljedice gospodarske krize, uključujući izdvajanja zbog rastućih troškova rezervacija te slabiju potražnju za kreditima u privatnom sektoru. Zbog specifičnosti kretanja hrvatskoga gospodarstva rast profitabilnosti ne može se očekivati prije 2012., ali kapitalna snaga i dosadašnje profitabilno poslovanje te ukupno zadržavanje dobiti UniCredita u Hrvatskoj jamče da ćemo biti sposobni maksimalno poduprijeti i poticati razvoj zemlje iz naše pozicije.

Rezervacije za loše kredite stalno rastu pa su u prvom tromjesečju dostigle razinu višu od 30 posto na razini hrvatskoga bankarskog sektora. Kada očekujete prestanak tog trenda rasta?
Očekujemo da će se kvaliteta kreditnog portfelja bankovnog sektora postupno poboljšavati kako se budu poboljšavale opće ekonomske okolnosti, a prvi pozitivni signali mogli bi se očekivati početkom 2011. U međuvremenu ćemo proaktivnim pristupom klijentima koji se suočavaju s otplatom postojećih zaduženja tražiti za njih najbolja rješenja. I dalje smo uvjereni da u kontekstu ulaska Hrvatske u završne faze procesa pridruživanja EU, poboljšanog regulatornog okruženja, visoke kapitaliziranosti bankovnog sektora i daljnjih napora u poboljšanju upravljanja rizicima, održanje stabilnosti domaćeg bankovnog sustava nije upitno. U tom smislu Zagrebačka banka ima dovoljno vlastite kapitalne snage i čvrstu potporu grupe UniCredit. Adekvatnost kapitala Zagrebačke banke je 19,77 posto što je znatno više u odnosu na minimalno propisanu stopu od 12 posto.

Kakva je situacija s lošim kreditima u Hrvatskoj u odnosu na regiju i talijansko domicilno tržište?
Vrijednost tih dugova u usporedbi s ukupnim sredstvima je u očekivanim granicama i pod sustavnom kontrolom, posebno u našoj članici u Hrvatskoj. Zahvaljujući razrađenom sustavu procjene kreditne sposobnosti koji godinama kontrolira i sprečava nekontrolirano zaduživanje kod odobravanja kredita kao i u posebnom sustavu praćenja u vremenu pada gospodarstva, dohodaka građana i prihoda tvrtki, udio loših potraživanja u odnosu na ukupne kredite krajem 2009. iznosi 3,68 posto i zadržan je na realnome minimumu. Hrvatska je u nešto boljoj poziciji od mnogih drugih zemalja u srednjoj i istočnoj Europi, posebno kada se uzme u obzir pad BDP-a i realne probleme klijenata. Učinili smo znatne napore da klijentima unaprijed ili barem na vrijeme ponudimo potporu kako bi prevladali probleme u otplati obveza. Sustav proaktivne potpore uz pomoć reprograma i refinanciranja donio je dobre rezultate. Naši korporativnih klijenti također se uspješno nose s trenutačnim poteškoćama u otplati obveza, dobrim dijelom zahvaljujući financijskoj stabilnosti Zagrebačke banke. S obzirom na činjenicu da je kriza pogodila ukupno gospodarstvo, vrlo malo klijenata je bankrotiralo ili otišlo u stečaj. Nepovoljni utjecaji krize, smanjenje osobne i investicijske potrošnje i dalje će se odražavati na poslovanje klijenata. S druge strane, osjeća se neznatan rast novih kredita namijenjenih privatnom sektoru, no primjećujemo da mnoge tvrtke imaju stalan problem s nelikvidnošću. To je očekivano, a kako ne očekujemo rast BDP-a prije 2011., teret nezaposlenosti i stagnacije investicijske aktivnosti i dalje će negativno utjecati na kreditnu sposobnost stanovništva i realnog sektora. Poduzećima kod kojih je to ekonomski opravdano jer je nelikvidnost uistinu posljedica otežane naplate, a ne gubitaka zbog prijašnjih loših odluka, spremno će se izlaziti ususret obnavljanjem kredita i pretvaranjem kratkoročnih kredita u dugoročne zbog financiranja trajnih obrtnih sredstava. Tako ćemo i dalje postupati da klijentima pomognemo u smanjenju nepovoljanog utjecaja krize.

Je li srednja i istočna Europa sigurana u smislu grčkog problema?
Čak i uz krizu koja se odražava na ovu regiju kao i na sve ostale dijelove Europe, ona i dalje zadržava svoj postojeći potencijal rasta. I dalje vjerujemo da će srednjoročno i dugoročno stope rasta u srednjoj i istočnoj Europi biti više od onih u zapadnoj Europi. Naravno, kriza u Grčkoj i pritisak na gospodarstva u eurozoni mogu stvoriti neke rizike od pada tijekom oporavka u srednjoj i istočnoj Europi jer su europska gospodarstva međusobno vrlo isprepletena. Međutim, države u srednjoj i istočnoj Europi imaju manje razine duga u odnosu na veličinu gospodarstava što ih čini otpornijima.

Koliko je kriza promijenila načela poslovanja UniCredita?
Kriza uopće nije promijenila naša načela ni vrijednosti, ona ostaju ista kao i prije. Mi smo europska komercijalna banka s korijenima u zemljama u kojima djelujemo, sa snažnim obvezama prema regiji i klijentima koje stavljamo u središte poslovanja. U tom smislu ništa se nije promijenilo. Naravno, prilagodili smo svoj plan poslovanja novim okolnostima, ali smo i stavili veći naglasak na upravljanje troškovima i jačanje adekvatnosti kapitala. Osnovni omjer troškova i prihoda (Tier 1) grupe trenutačno je na razini od 8,5 posto, što je vrlo visoko u odnosu na konkurenciju. Međutim, ponavljam, naša osnovna strategija nije se promijenila, a ona uključuje želju da postanemo vodeća europska banka s diverzificiranim poslovnim modelom. Uz jačanje temeljnoga kapitala i bolje upravljanje troškovima i rizicima sada smo spremni za najbolje rezultate.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu

Opća otpornost

Kakvi su izgledi regije i kada predviđate oporavak?
Srednjoročno i dugoročno gledano, izgledi su dobri. Regija je pokazala opću otpornost tijekom krize i dokazala da promatrači koji su predviđali “rastapanje” nisu bili u pravu. Sada polako i postupno izlazi iz recesije uz primjetne razlike u pojedinim državama. Dok se u Rusiji, Turskoj, Poljskoj i do određene mjere u Češkoj osjeća brži oporavak, u jugoistočnoj Europi i ostalim državama taj je tempo sporiji pa neke države ostaju i ove godine u recesiji. U srednjoj i istočnoj Europi primjetan je različit tempo oporavka s ovogodišnjim očekivanim rastom BDP-a od 2,3 posto, a snažniji i širi oporavak očekuje se 2011. godine. Hrvatska će osjetiti vidljiv oporavak sljedeće godine, ali već sada primjećujemo pojedine poticajne znakove poput pozitivnog trenda industrijske proizvodnje.