Gdje smo u EU po sklonosti kupnjama krivotvorina i digitalnom piratstvu?

Autor: Jadranka Dozan , 12. lipanj 2023. u 13:59
Potrošnja na lažnjake Hrvatsku godišnje stoji oko 4172 radna mjesta izračunao je Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo koji proučava promet krivotvorina

Samo devet posto ispitanika iz Hrvatske izjavilo je da je u proteklih godinu dana namjerno kupilo krivotvorinu. Manji postotak zabilježen je samo u Finskoj (8 posto), dok je prosjek na razini EU 13 posto

Potrošači u Hrvatskoj su, izgleda, u prosjeku manje skloni kupovanju krivotvorenih proizvoda nego oni u ostatku Europske unije. Tako barem pokazuje anketa koju je u okviru godišnje studije pokazatelja kršenja intelektualnog vlasništva i stavova europskih potrošača o pravima povezanim s njim proveo Ured EU za intelektualno vlasništvo (EUIPO). Prema toj anketi, naime, samo 9 posto ispitanika iz Hrvatske izjavilo je da je unatrag godinu dana namjerno kupilo krivotvorinu. Manji postotak zabilježen je samo u Finskoj (8 posto), dok je prosjek na razini EU 13 posto, a najveću sklonost kupnjama krivotvorene robe pokazali su ispitanici iz Bugarske (24 posto).

Istraživanje EUIPO-a sugerira i da su Hrvati sumnjičaviji i/li nesigurniji u pogledu propitivanja autentičnosti proizvoda koji su kupili. Gotovo polovica anketiranih (46%) tvrdi da se tijekom proteklih godinu dana zapitala je li kupljeni proizvod originalan ili nije, dok je prosjek EU po tom pitanju nešto ispod 40 posto. Rezultati u tom smislu sugeriraju znatne razlike i među dobnim skupinama i među pojedinim državama članicama.

Oko autentičnosti proizvoda više sumnjičavosti pokazuju mladi (više od polovice), a različita uvjerenja oni potvrđuju i u praksi. U odnosu na 13 posto ispitanika na razini EU koji su izjavili da su namjerno kupili krivotvorine u proteklih godinu dana, kod mladih je taj udio duplo veći, dok je npr. kod ispitanika dobi od 55 do 64 godine za tim posegnulo samo šest posto anketiranih.

Među zemljama Unije nesigurnost oko toga je li ono što su kupili originalno najmanja je kod potrošača u Danskoj ili Nizozemskoj (26 posto), dok u Rumunjskoj u to sumnja njih čak 72 posto.

Vezano uz internetsko piratstvo, pak, nesigurnost u pogledu zakonitosti izvora sadržaja kojemu su pristupili izražava više od 40 posto ispitanika u EU. Hrvatska je, prema anketi Ureda EU za intelekturalno vlasništvo, nešto iznad prosjeka EU-a u pogledu plaćanja legalnih usluga za pristup, preuzimanje i “streamanje” sadržaja (45 napram 43 posto). Istodobno, ispod smo prosjeka Unije kad je riječ o “uploadanju”  zaštićenog sadržaja na Internetu; samo 7 posto naših ispitanika ustvrdilo je da je davalo sadržaj na korištenje, dok je u ostatku Unije to kazalo 11 posto sudionika istraživanja.

Ako je suditi prema odgovorima anketiranih, približno smo podjednako kao ostatak EU skloni posezanju za ilegalnim internetskim izvorima za gledanje sporta; oko 12 posto ispitanika pristupalo je takvom sadržaju. No,  prema namjernom pristupanju sadržajima preko ilegalnih izvora odgovori naših ispitanika ukupno sugeriraju nešto slabije rezultate, u posljednjih 12 mjeseci pristupao im je otprilike svaki šesti ispitanik (16 posto), dok je njihov udjel u ostatku EU 14 posto. Udio osoba koje pristupaju piratskom sadržaju poprilično se razlikuje po zemljama, od 9 posto u Finskoj i Danskoj pa do 22 posto na Malti.

Nalazi istraživanja EUIPO-a općenito sugeriraju da su Europljani sve više svjesni rizika i posljedica kupnje krivotvorina i pristupa sadržajima iz nezakonitih izvora. Četiri petine ih smatra da su su krivotvorine štetne za radna mjesta i poduzeća te da iza njih stoje zločinačke organizacije, a dvije trećine ih drži i da su krivotvorine prijetnja zdravlju, sigurnosti i okolišu. I u pogledu piratstva više od četiri petine Europljana smatra da pribavljanje digitalnog sadržaja putem nezakonitih izvora podrazumijeva rizik od prijevara ili neprimjerenog sadržaja za maloljetnike.

Ipak, da je prihvatljivo kupovati krivotvorine kad je cijena originalnog proizvoda previsoka misli čak trećina ispitanih europskih potrošača, s tim da među mladima dobi između 15 i 24 godine taj udjel doseže 50 posto. Još su veći udjeli ispitanika koji internetsko piratstvo smatraju prihvatljivim ako sadržaj nije dostupan u okviru pretplate – u prosjeku na razini EU to smatra gotovo dvije trećine anketiranih.

Kao i u prethodnim istraživanjima EUIPO-a, kao najčešći razlog (43 posto) zbog kojeg bi prestali kupovati krivotvorene proizvode ispitanici navode nižu cijenu originalnih proizvoda. Za približno četvrtinu ih odvraćajuće djeluju rizici vezani uz (ne)kvalitetu i sigurnost, a petina ih kao odvraćajući čimbenik navodi kazne.

Slično vrijedi i kad je riječ o razlozima za prestanak posezanja za piratskim internetskim sadržajima. Ispitanici pritom najčešće navode nižu cijenu i širi izbor sadržaja iz zakonitih izvora.

“Razumijevanje percepcije građana pomaže nam u vođenju smislenih razgovora s potrošačima i dionicima, u okviru naših aktivnosti podizanja svijesti i informiranja. Najnovije izdanje studije o percepciji intelektualnog vlasništva pruža nove relevantne spoznaje o percepciji povreda prava intelektualnog vlasništva i ponovno naglašava potrebu za jačom zaštitom potrošača. U studiji se potvrđuju i pozitivna kretanja u pogledu osviještenosti o digitalnom sadržaju koji potječe iz zakonitih izvora i njegove dostupnosti”, izjavio je povodom objave najnovije studije o percepciji intelektualnog vlasništva izvršni direktor EUIPO-a Christian Archambeau.

Anketa za potrebe te studije provedena je u prvoj polovici veljače kroz ukupno 25.824 internetska razgovora s građanima u svim državama članicama Unije.

Komentirajte prvi

New Report

Close