Posjet visokog izaslanstva Gazproma Hrvatskoj jasna je poruka da Gazprom želi ozbiljno poslovati u Hrvatskoj i prilika da se odnosi s Gazpromom i Rusijom bolje urede i unaprijede, a za potrošače to bi moglo značiti niže cijene plina, ocjenjuju energetski stručnjaci.

Više od 90 posto nafte koja se prerađuje u Hrvatskoj ruskog je porijekla, a i kod plina, iako Hrvatska nema izravnih ugovora s ruskim dobavljačima, što nije dobro, više od 90 posto uvoznog plina ipak dolazi iz Rusije, rekao je za Hinu energetski stručnjak Jasminko Umičević.

Očekuje da će dolazak Gazproma povoljno utjecati na cijene plina za industriju. Smatra da će ulaskom Gazproma doći i druge tvrtke i nuditi niže cijene, a Ina će dobiti konkurenciju i morati razmisliti o svojoj poziciji.

Snižavanje cijena plina na liberaliziranom hrvatskom tržištu može se očekivati i za široku potrošnju, drži Umičević. Pritom spominje da je, primjerice, Gradska plinara Zagreb raspisala međunarodni natječaj te su neke inozemne tvrtke već dobile određene količine, kaže Umičević.

Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Miljenko Šunić također smatra da dolazak dobavljača poput Gazproma donosi mogućnost, prije svega velikih potrošačima, da postignu niže cijene. Takvo što pak nije sigurno za kućanstva zbog interesa distributera i troška financiranja izgradnje plinovodne mreže na jugu Hrvatske, kaže Šunić.

Umičević smatra da je posjet izaslanstva Gazproma prilika za novi početak izgradnje dobrih odnosa s tom kompanijom te da sastav ruskog izaslanstva, u kojem su čelni ljudi kompanije, govori o ozbiljnosti Gazpromovih namjera.

Iznos investicije u gradnju odvojka Južnog toka u Hrvatskoj od 60 milijuna eura ravan je tek cijeni jednog tankera nafte po sadašnjim cijenama, ali je puno važnije što će Plinacro i Gazprom ući u partnerski odnos, smatra Umičević.

Drži kako je odvojak Južnog toka bitan kao još jedan dobavni pravac za Hrvatsku, posebno što će njime biti povezana s plinovodnom mrežom istočne Europe, zaobilazeći Ukrajinu s kojom Rusija ima prijepore oko cijene tranzita.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Umičević ne dvoji o Gazpromovu interesu da u Hrvatskoj ponešto i zaradi, a prilika za to je gradnja vlastitih energetskih objekata te prodaja plina velikim industrijskim potrošačima i elektranama. Pritom spominje ugradnju ruskih plinskih turbina u elektranu u Sisku kao dio klirinškog duga, koje bi kao gorivo mogle koristiti ruski plin, te zamjenu turbina na mazut u elektrani u Rijeci plinskim do 2018. godine, prema direktivi Europske unije.

Činjenicu da izaslanstvo Gazproma primaju čelni ljudi države smatra politički dobrom. Gazprom je 'ralica' iza koje će doći druge ruske tvrtke, a golemo rusko tržište moglo bi se otvoriti za hrvatsko gospodarstvo i turizam, kaže Umičević.

Energetski konzultant Davor Štern smatra jako dobrim što se Gazprom pojavljuje kao zainteresirana strana za dobavu plina, ali i razvoj infrastrukture. Posebno vesele razgovori o kraku Južnog toka kroz Hrvatsku, koji je zasad zamišljen kao krak, ali ako budemo spretni i dokažemo se kao stabilan i ozbiljan partner, možda se na tom polju nešto i promijeni jer Hrvatska ima brojne prednosti koje je čine pogodnom za glavnu trasu Južnog toka, smatra Štern.

S tim u vezi dodaje kako ne treba zaboraviti da je dobava planiranih 2,7 milijardi kubika ruskog plina godišnje, iz pravca Srbije, moguća i bez gradnje odvojka Južnog toka.

Na pitanje što dolazak Gazproma i sličnih kompanija znači za Inu, Štern kaže da, ako se Gazpromu isplati dovoditi plin iz Rusije i biti konkurentan Ini, onda Ina kao proizvođač plina mora preispitati politiku cijena i troškova proizvodnje.

Energetski stručnjaci gradnju odvojka Južnog toka ocjenjuju geopolitički nesumnjivo opravdanom, iako neki od njih napominju i kako bi bilo dobro saznati o čemu se zapravo radi odnosno gdje točno Rusi namjeravaju plasirati svoj plin. Naime, neki stručnjaci drže da Gazprom s tako jakom ekipom ne bi došao u Hrvatsku da ne zna gdje će plasirati za hrvatske prilike respektabilnih 2,7 milijardi kubika plina godišnje, koliki je kapacitet odvojka Južnog toka, pa napominju kako se očito radi o zaokruženom projektu s osiguranim velikim potrošačima.