Povrat duga umirovljenicima, pregovori s Europskom komisijom, pad telekomunikacijskih troškova poduzetnicima, to su samo neke teme na koje kormilar hrvatskog TK tržišta ima veliki, čak odlučujući utjecaj. Ipak o načinu na koji Gašper Gaćina, predsjednik Vijeća Hrvatske agencije za telekomunikacije (HAT) donosi odluke, kamo usmjerava flote raznih operatora i kakav je njegov stav o razvlašćivanju T-HT-a monopolističkih povlastica ne zna se gotovo ništa. Prvi put od početka liberalizacije donosimo uvid u razmišljanja čovjeka koji kroji sudbinu 20-ak milijardi kuna teškog hrvatskog TK tržišta.

Kako teče liberalizacija fiksnog TK tržišta?
Novi fiksni telekomi drže 14 posto korisničke baze u fiksnom TK, uglavnom korisnike s predodabirom operatora. To nije osobito profitabilan poslovni model, ali tako se gradi korisnička baza koja poslije može prijeći na usluge putem izdvojene lokalne petlje. Tako će povećati dobit.

Što fiksni operatori mogu očekivati u idućem razdoblju?
HAT će nastaviti s pritiskom na snižavanje raznih naknada kako bi se poboljšali tržišni uvjeti za alternativne operatore i pale cijene TK usluga za građane i tvrtke. Konkretno, nastavit ćemo rušiti troškovno neopravdane cijene terminacija u fiksnoj i mobilnoj mreži. Cijene vodova unutar gradova su pale, ali one međugradske i međunarodne su i dalje previsoke pa ćemo inzistirati na njihovu smanjivanju. Cilj nam je također da potaknemo operatore na ulaganja u optičku infrastrukturu. T-HT je 2000. zaustavio projekt “svjetlovod do kuće” (FTTH). U EU su sada takvi projekti u središtu pozornosti, a u Hrvatskoj se tek lani počelo ponovo ozbiljno ulagati u fiksnu infrastrukturu i u tome predvode alternativni operatori. HAT će posebnu pozornost posvetiti stvaranju uvjeta za djelotvornost ulaganja u TK infrastrukturu. Između ostalog, napravit ćemo sve što je u našoj nadležnosti da bi T-HT u idućem razdoblju omogućio pristup svojim objektima te na taj način alternativnim operatorima omogućio da izdvojenom lokalnom petljom građanima i tvrtkama ponude vlastiti telefon, ADSL i ostale širokopojasne usluge.

Hoćete li obarati cijene veleprodajnih usluga T-HT-a?
Da, kako bismo povećali marginu za nove fiksne telekome. No riječ je o procesu u kojem u obzir moramo uzeti i tržišne uvjete T-HT-a i dati mu vremena da se restrukturira.

Broj zaposlenika je tržišni uvjet. Znači nećete spuštati te cijene ako T-HT neće otpuštati zaposlenike?
Ne. Cijene će padati! Znam da je nepopularno to reći, ali regulator mora razmišljati i o uvjetima za T-HT, a ne samo za alternativne operatore. T-HT je znatno smanjio broj zaposlenih, i to se reflektira na troškovno orijentiranoj cijeni interkonekcija. Unatoč tome, T-HT vodi nekoliko sudskih sporova protiv HAT-a. Primjerice, tuže nas jer smo naknadu za izdvojenu lokalnu petlju smanjili s 77 na 52,14 kuna što je najniža cijena u Europi.

Sofisticiraniji oblik narušavanja tržišne utakmice je prelijevanje troškova. Kako se HAT nosi s kontrolom računovodstva operatora sa znatnijom tržišnom snagom (SMP)?
Tu smo na početku. Upravo za to osposobljavamo vrhunske stručnjake te smo proglasili SMP operatore: T-Com s Iskonom, T-Mobile i Vipnet. Također je potrebno uskladiti hrvatske zakone s onima EU.

Utječe li Vlada na rad HAT-a?
Ni Ministarstvo ni Vlada ne nameću nikakve uvjete HAT-u i u tom smo smislu neovisni.

Ako je HAT odlučio da je Homebox nelegalan, zašto vam je trebala potvrda Ministarstva?
HAT i Ministarstvo u svojem djelokrugu provode Zakon o TK. HAT provodi stručni, a Ministarstvo inspekcijski nadzor.

hrvatska tvrtka

U godinu dana morali su promijeniti sve – danas ih slijede i velike kompanije

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe

Smiju li sada Tele2 i T-Mobile ponuditi svoju verziju Homeboxa?
Agencija još nije donijela sve neophodne odluke. U svakom slučaju, svi operatori će imati iste uvijete davanja usluga po načelu nediskriminacije.

Imate najviše zaposlenih i najveći budžet od svih regulatora u Hrvatskoj. Zašto?
Često se zaboravlja da mi ne reguliramo TK tržište u užem, već širem smislu jer brinemo i o frekvencijama za radio i TV. K tome, CARDS, EU program jačanja HAT-a traži od nas dodatno povećanje broja djelatnika i stručnosti. Trenutno smo u fazi transformacije iz tehnički orijentiranog u moderno regulatorno tijelo s naglaskom na pravno-ekonomske poslove. U posljednjem valu zaposlili smo 15 ekonomista i pravnika. Dobili smo i ravnatelja koji vodi rad stručnih službi.

Operatori vam spočitavaju da ste netransparentni i spori. Kako to komentirate?
Takvi prigovori su rijetki. Trudimo se biti potpuno transparentni, a percepcija sporosti je uglavnom posljedica nepoznavanja zakonom i propisima određenog postupka te želje da se što prije dođe do realizacije pripremljenih projekata. Naša je pak dužnost liberalizacija TK tržišta kako bi svi operatori mogli pružati što raznorodnije usluge na dobrobit korisnika. S alternativnim operatorima održavamo redovite sastanke na kojima vrlo otvoreno razgovaramo o problemima u njihovu poslovanju. Nadalje, pripremamo novi uslužni web koji će biti online do ljeta. Prve pomake u tome napravili smo lani pokrenuvši na webu javne rasprave o DTK i troškovnom računovodstvu operatora. Započeto poboljšanje rada nastavit ćemo daljnjim intenziviranjem rada s operatorima i medijima.

Zašto je trebala godina dana da se implementira Standardna ponuda T-HT-a na temelju koje alternativni operatori mogu ponuditi vlastiti telefon i ADSL?
Nakon što je HAT donio odgovarajuće odluke, nastavak aktivnosti ovisio je o operatorima. Sigurno je da je T-HT odugovlačio proces jer je to i u zemljama EU bila uobičajena poslovna taktika bivšeg monopolista u procesu liberalizacije. HAT je prije nekoliko dana usvojio poboljšanu verziju Standardne ponude što vjerujem da će dodatno ubrzati taj proces.

Primjerice, operatori tvrde da im T-HT uvjetuje ulazak u telefonske centrale s ugovorom o DTK?
Da, T-HT je imao tvrd stav o tome. No taj uvjet više ne postoji jer T-HT ne smije pitanje vlasništva nad DTK koristiti za usporavanje liberalizacije TK tržišta.

Tko je prerezao kabele alternativnih operatora u DTK na Jakomiru (Zagreb)?
Policija zasad nema novih informacija. Rezanje kabela je kriminalni čin kojim se ugrožava sigurnost TK infrastrukture, građana i poslovanja. HAT stoji pri tome da je to apsolutno neprihvatljivo. Počinitelje i naredbodavce treba najstrože sankcionirati.

Na koji način regulirate mobilno TK tržište?
Mobilno TK tržište je već liberalizirano. Ulaskom Tele2 razbijen je duopol. Penetracija mobilne telefonije narasla je na čak 101 posto. Pale su cijene mobilnih uređaja i usluga te je pokretna telefonija postala dostupna svim građanima. Nadalje, HAT je T-Mobile i Vipnet proglasio SMP operatorima i uveli smo uslugu prenosivosti mobilnog broja. To su veliki uspjesi.

Zašto nema Wimaxa?
U 2006. Wimax još nije bio komercijalno isplativ, pa smo stoga svim operatorima na njihov zahtjev odobrili dvije odgode početka rada. Odgoda više nema. Do ljeta sve Wimax mreže moraju biti u komercijalnom pogonu. To je alternativa za izdvojenu lokalnu petlju i mora se implementirati.

Zašto niste dijelili nacionalne Wimax koncesije?
Sukladno Pravilniku koje je donijelo nadležno ministarstvo HAT je raspisivao koncesije dinamikom i u područjima kako su tražili potencijalni investitori. Pravo je pitanje zašto su investitori u zahtjevima tražili dodjelu koncesija na razini županija, a ne regionalnoj ili državnoj razini. HAT na to nije mogao utjecati. Nedavno su investitori zatražili Wimax koncesije istodobno za četiri županije i HAT je raspisao takav natječaj. Možda se, kad je riječ o Wimaxu, moglo postupiti i drukčije, no takva je regulativa i toga se moramo držati.

Hoće li vam pomoći u regulaciji tržišta to što Vlada prodaje svoj udio u T-HT-u?
Dobro je da se IPO T-HT-a dogodi što prije zbog dojma koji se podgrijava u javnosti da zato što Vlada ima udio u vlasništvu te tvrtke HAT ima vezane ruke. To je netočno! HAT već sada radi kao da država nije u vlasničkoj strukturi T-HT-a. Pokazali smo to u slučaju Iskona i tako ćemo nastaviti.

EK nije tražio vašu ostavku. No nakon slučaja Iskon EK je imao jasnu poruku o tome što HAT treba biti, a nije. Što ste poboljšali?
HAT je na slučaju Iskon pokazao da se može odgovorno nositi s posljedicama. Iskonu smo oduzeli Wimax koncesiju za Zagrebačku županiju i dodijelili mu SMP status. U svojim smo odlukama bili konzistentni. Neki kažu da smo bili spori, ali takva je procedura. Morali smo dati vremena svim stranama da se očituju jer bi se u protivnom naše odluke mogle osporiti na sudu. Ovako nikakva tužba neće Iskonu vratiti Wimax koncesiju. Nadalje, s AZTN-om smo potpisali ugovor o suradnji i sada surađujemo vrlo dobro.

Zašto je HAT lani potpisao direktnu nagodbu s T-HT-om o jednoj internetskoj usluzi?
HAT nema nikakve posebne dogovore s T-HT-om i ne preferiramo tu tvrtku. Za nas su svi operatori jednako važni. Riječ je o proširenju postojeće VPN mreže koju T-HT otprije pruža Agenciji. Naime, HAT trenutno zauzima dvije lokacije u Zagrebu pa smo zatražili da nam se omogući da budemo u istoj VPN mreži. No uskoro će se to promijeniti. Pripremamo se kako bismo u prvom kvartalu ove godine raspisali javni natječaj za sve svoje TK usluge.

Čovjek koji diktira pravila na tržištu

Malo ga vole pa malo mrze. Tako unazad dvije godine izgleda svakodnevica Gašpera Gaćine, čovjeka koji diktira pravila igre na hrvatskom TK tržištu. Čelnici tržišnih igrača o njemu bi vam mogli reći svašta. No činjenica je da je pod njegovim vodstvom HAT uistinu postao respektabilna institucija. O tome koliko je HAT pak neovisan u svom radu od Vlade i bivšeg monopolista mogle bi se raditi studije. Gaćina tvrdi – potpuno. Praksa razotkriva da ta slika nije crno-bijela. Unatoč tome, Vlada, operatori i EK svjesni su da je od slučaja Iskon naovamo regulator TK tržišta bliži europskim standardima nego ikad prije.