Nije teško biti zadovoljan kad novac nije problem”, sažeo je sindikalac Vilim Ribić dojmove nakon jučerašnje sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća na kojoj je socijalnim partnerima osobno premijer Andrej Plenković predstavio dugoočekivani Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO).

Iako je već tjednima evidentna nervoza iz redova poslodavaca, koji su bili uznemireni prvim najavama dokumenta o raspodjeli 9,6 milijardi eura, od čega je 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava, čiji bi veći dio trebao biti usmjeren ka javnom, a ne privatnom sektoru.

Javna rasprava

Predsjednik HUP-a Mihael Furjan nakon GSV-a ocijenio je da “sam sažetak izgleda ohrabrujuće u odnosu na one verzije dokumenta koje su curile u javnost”.

Ono što je po njemu sada važno i u prvom planu je da je jučerašnjom prezentacijom socijalnim partnerima otpočeo formalni proces konzultacija, no financijske detalje, tvrdi, nisu vidjeli.

Čini se da su se i sindikati i poslodavci složili da ih hrvatskoj javnosti prezentira premijer Plenković, koji je to najavio učiniti na sjednici Vlade u četvrtak, nakon koje će prijedlog NPOO-a biti pušten u javnu raspravu.

Tek u javnoj raspravi, najavio je Furjan, poslodavci će uprijeti snage i pomoći Vladi da u konačnici dokument NPOO-a izgleda što bolje i bude usmjeren u korist hrvatskog gospodarstva.

Iz redova poslodavaca čuje se kako će dokument tek proučavati i konzultirati krovnu poslodavačku udrugu Business Europe, te Europsku komisiju kako bi o mogućnostima koje su im na raspolaganju da zbog specifičnosti situacije u Hrvatskoj otvore i druge perspektive pregovora.

HUP želi kvalitetan NPOO, kažu, a kroz sljedećih tjedan, dva vidjeti i razradu alokacija, koja može različito varirati, pa ne žele preuranjeno zauzimati stav.

No i među samim poslodavcima prevladava stav da se u razmatranju raspodjele sredstava Fonda za oporavak i otpornost ne treba voditi modelima koje imaju druge članice, nego vlastitim potrebama i interesima.

Neodređeno i načelno

U ovom je trenutku još dosta toga neodređeno i načelno, kažu sugovornici u HUP-u.

A dok su poslodavci zasad oko strateškog dokumenta za gospodarstvo prilično strpljivi, sindikalac Ribić nije štedio argumente važnosti da se NPOO-om podupre što više javni sektor, koji ne čine samo činovnici, te imaju također velik multiplikativni efekt za razvoj Hrvatske.

Najavljujući skoru objavu NPOO-a, koji nakon javne i parlamentarne rasprave do 30. travnja stići pred Europsku Komisiju, Plenković ističe da će isplata avansnih sredstava uslijediti nakon odobrenja Europskog vijeća koje je predviđeno u toku od 30 dana od odobrenja Europske komisije.

“Od 6,3 milijarde eura trebali bismo dobiti u kolovozu ili rujnu otprilike 6,1 milijardu kuna kao avans, nakon čega kreće realizacija projekata”, naglasio je Plenković, napomenuvši da su tri temeljna načela koja moraju zadovoljiti svi projekti i reforme predviđene NPOO-om, a to je da 37 posto svega što se predlaže pridonosi zelenoj tranziciji, a 20 postio digitalnoj tranziciji, a treće je načelo nenanošenja značajne štete okolišnih pitanjima.

Ovakve poruke među poslodavcima nisu dočekali s dosad izraženom nervozom, što se može dovesti u vezu i s različitim smjerom u realizaciji ovih načela, koji može biti strogo pridržavanje birokratske forme, ali se može i strateški pristupati stvaranju oporavka.

No, za poslodavce je važno da se s otvaranjem rasprave konačno kreće, a za sve opcije za koje se zauzimaju, za što jaču potporu bespovratnim sredstvima gospodarstvu, pripremili su jake argumente i projekte.