EN DE

Francuzi udarili prvi po Gadafiju

Autor: Stjepan Škramić
20. ožujak 2011. u 22:00
Podijeli članak —

U subotu su francuski borbeni zrakoplovi počeli s uništavanjem libijske protuzračne obrane, a jedna po jedna uključuju se i druge članice UN-a

Združene američke i europske snage u subotu su počele sa zračnim napadima na libijske ciljeve, u prvoj fazi međunarodne vojne kampanje kojoj je cilj u što kraćem roku zbaciti Moamera Gadafija s vlasti i uništiti njemu odane snage.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Napad su oko 15.30 sati poveli francuski borbeni zrakoplovi kojima su prvi ciljevi bile Gadafijeve snage koncentrirane oko Bengazija, glavnoga pobunjeničkog središta, a dva sata nakon toga napadi su prošireni na druge vojne ciljeve u Libiji, prije sve na vrlo jaku protuzračnu obranu. U najvećoj međunarodnoj vojnoj akciji nakon intervencije u Iraku, Francuzima su se pridružili Amerikanci sa svojim snagama u Sredozemnom moru, Talijani daju logističku podršku u vojim bazama, a u bombardiranje su se uključili i Britanci. S vojnih brodova samo u prvom naletu lansirano je više od 110 raketa tipa Tomahawk koje su bile usmjerene na ciljeve oko glavnoga grada Tripolija i Misrate na zapadu. Napad na Gadafija uslijedio je samo nekoliko sati nakon što su se saveznici u Francuskoj dogovorili da će vojnim putem podržati rezoluciju Ujedinjenih naroda i zonu zabrane leta nad Libijom, a dosad se napadima, doduše vrlo mlako, protivi samo nekoliko zemalja. Rusija i Kina se tradicionalno žale na američke akcije, Indija izražava zabrinutost, a jedino iz Irana stižu oštriji tonovi. Pukovnik Gadafi napad je nazvao “novim hitlerizmom” i upozorio da se bojno polje seli na Mediteran, te pozvao islamske zemlje da se pridruže borbi protiv “križara”. Međutim, njegov poziv zasad ne nailazi plodno tlo. Napadu se uskoro pridružuju i druge zemlje poput Kanade, Španjolske i Danske, a mediji u zemljama Perzijskog zaljeva u vijestima samo prenose činjenice te se čini kako susjedi nemaju ništa protiv svrgavanja Gadafija s vlasti. Štoviše, Katar je najavio da će pružati logističke usluge iako neće izravno sudjelovati u vojnim akcijama, a Egipat neslužbenim kanalima naoružava pobunjenike. Libijska državna televizija javila je o brojnim žrtvama nakon prvog naleta savezničkih zrakoplova, međutim to nije bilo moguće provjeriti. Nakon kratkog zatišja krenut će drugi val napada na preživjele režimske snage, a ono u čemu se svi slažu jest da bi ovaj rat trebao biti završen munjevito jer bi se u protivnom situacija u cijeloj regiji mogla izuzetno zakomplicirati.

Združene američke i europske snage u subotu su počele sa zračnim napadima na libijske ciljeve, u prvoj fazi međunarodne vojne kampanje kojoj je cilj u što kraćem roku zbaciti Moamera Gadafija s vlasti i uništiti njemu odane snage.

Napad su oko 15.30 sati poveli francuski borbeni zrakoplovi kojima su prvi ciljevi bile Gadafijeve snage koncentrirane oko Bengazija, glavnoga pobunjeničkog središta, a dva sata nakon toga napadi su prošireni na druge vojne ciljeve u Libiji, prije sve na vrlo jaku protuzračnu obranu. U najvećoj međunarodnoj vojnoj akciji nakon intervencije u Iraku, Francuzima su se pridružili Amerikanci sa svojim snagama u Sredozemnom moru, Talijani daju logističku podršku u vojim bazama, a u bombardiranje su se uključili i Britanci. S vojnih brodova samo u prvom naletu lansirano je više od 110 raketa tipa Tomahawk koje su bile usmjerene na ciljeve oko glavnoga grada Tripolija i Misrate na zapadu. Napad na Gadafija uslijedio je samo nekoliko sati nakon što su se saveznici u Francuskoj dogovorili da će vojnim putem podržati rezoluciju Ujedinjenih naroda i zonu zabrane leta nad Libijom, a dosad se napadima, doduše vrlo mlako, protivi samo nekoliko zemalja. Rusija i Kina se tradicionalno žale na američke akcije, Indija izražava zabrinutost, a jedino iz Irana stižu oštriji tonovi. Pukovnik Gadafi napad je nazvao “novim hitlerizmom” i upozorio da se bojno polje seli na Mediteran, te pozvao islamske zemlje da se pridruže borbi protiv “križara”. Međutim, njegov poziv zasad ne nailazi plodno tlo. Napadu se uskoro pridružuju i druge zemlje poput Kanade, Španjolske i Danske, a mediji u zemljama Perzijskog zaljeva u vijestima samo prenose činjenice te se čini kako susjedi nemaju ništa protiv svrgavanja Gadafija s vlasti. Štoviše, Katar je najavio da će pružati logističke usluge iako neće izravno sudjelovati u vojnim akcijama, a Egipat neslužbenim kanalima naoružava pobunjenike. Libijska državna televizija javila je o brojnim žrtvama nakon prvog naleta savezničkih zrakoplova, međutim to nije bilo moguće provjeriti. Nakon kratkog zatišja krenut će drugi val napada na preživjele režimske snage, a ono u čemu se svi slažu jest da bi ovaj rat trebao biti završen munjevito jer bi se u protivnom situacija u cijeloj regiji mogla izuzetno zakomplicirati.

U mjesec dana od prosvjeda do rata

Brz razvoj događaja
Samo dvjestotinjak ljudi 15. je veljače počelo prosvjedovati ispred policijske postaje u Bengaziju. Policija je silom razbila skup pri čemu je 40-ak ljudi ozlijeđeno. To je bio okidač za početak masovnih oružanih sukoba. Prosvjedi su se iz dana u dan širili Libijom, a međunarodna zajednica brzo je reagirala: počele su istrage o ratnim zločinima koje je počinio Gadafi, saveznici su poslali nekoliko upozorenja, te je održan sastanak u Francuskoj i nakon samo nekoliko sati počelo je bombardiranje Libije. To je najbrža akcija združenih snaga u povijesti.




Autor: Stjepan Škramić
20. ožujak 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close