Franak diže premiju rizika, tu ne pomažu ni narodne obveznice

Autor: Jadranka Dozan , 04. listopad 2015. u 22:00
Foto: Borna Filic/PIXSELL

CDS kao mjera percepcije rizika prošli je tjedan porastao 0,3 postotna boda, na čak 3,09.

Ministar Boris Lalovac jako je nabrušen za rat s bankama. Nakon prijetnja oporezivanjem aktive i/li bankarskih transakcija ako mu na Ustavnom sudu sruše zakon o švicarcu, u petak je izvukao iz rukava još neke "adute".

Ministar, naime, sumnja da su banke iz inata ignorirale prošlotjedni poziv njegova ministarstva na upis 400 milijuna kuna trezorskih zapisa. Pokaže li se da je doista posrijedi inat, građanima će ponuditi obveznice "s većim prinosom", što bi se, kaže, "državi vratilo kroz veću potrošnju". Dok je ministar zaokupljen potenciranjem savezništva s građanima u obračunavanju s bankama, mjere percepcije rizika Hrvatske uporno šalju upozoravajuće signale.

Premija rizika mjerena CDS-om (credit default swap) za petogodišnje dolarske obveznice RH prošli je tjedan porasla više od 30 baznih bodova (0,3 postotna boda), prvi put od lanjskog svibnja probijajući granicu 300 bodova (tjedan je zaključen na 309). I kretanje prinosa na 10-godišnje nam euroobveznice na tržištu jasno pokazuju da investitori percepcipiraju povećanje rizika Hrvatske kao zemlje. Osim što uz Grčku jedini u EU na godišnjoj razini bilježimo povećanje premije rizika, unatrag mjesec dana jedino su nama traženi prinosi blago porasli.

To je teško ne povezati sa 'slučajem švicarac'. Stranci prate što se događa i očito pokazuju osjetljivost na problem pravne nesigurnosti (poput npr. zadiranja u ugovorne odnose) koji se sve više apostrofira u raznim izvješćima, od ECB-a do Europske komisije. To uvelike nadilazi problem privremenog poremećaja kratkoročnog financiranja proračuna i prošlotjednu epizodu s fijaskom trezoraca. Kao što su narodne obveznice kap u moru potreba financiranja, pa ne mogu biti ni ozbiljna strategija ni prijetnja. Dovoljno je reći da samo državni proračun (ne cijeli javni sektor) za refinanciranje dugova i pokrivanje novoga deficita i dogodine treba jako puno novca.

Prema trogodišnjim projekcijama iznesenim uz ovogodišnji proračun, za 2016. predviđeno je zaduživanje za 27 milijardi kuna plus dvije milijarde od privatizacije s kojom se računalo i dosad, ali je donijela samo mrvice. Rast premije rizika države, k tome, najprije i najneposrednije osjetit će gospodarstvo.     Konačno, sumnjičeći banke za inaćenje, ministar je smetnuo s uma da se pozivu na aukciju nisu odazvale ni banke bez CHF kredita, ni mirovinski i investicijski fondovi, ni osiguravatelji, pa ni HBOR koji je dospijevajuće trezorce odlučio unovčiti, a ne upisati nove. 
 

Komentari (15)
Pogledajte sve

ako mogu primjetiti po ocjenama prethodnoh posta, SKOJEVCI kao i obično spavaju do popodne

Za one koji nešto malo razumiju engleski (možda se i jadranka prepozna među njima), Time Is Ticking Away… 40,39,38,… [emo_smijeh]



Nema mjesta panici, banke nacionalizirati, bankstere u Remetinec i svi sretni i zadovoljni…

Tako je.

Opet opljačkati privatnu imovinu kao što su im 45. napravili predci , koji si tepaju da su antifašisti , kada su došli iz šume.
[/quote]

Tako je! Bravo 🙂 tko je vidio bosonogim tamo nekim indijancima sto su se igrali malo II Svj. rata da se ista dijeli, bolje dati Kutli trgovucu, Todoricu cvjecaru, Rajicu kamiondjiji, Zuzulu maleru i sl jel ipak su to neki fini ljudi pa znaju i cipele navuc 😀



Ovu tzv novinarku su ocigledno uzeli iz neke crne kronike jer svi njeni clanci su uvijek na temelju najcrnije maste. Frustracija je gadna desnicarska stvar 🙂

lako ljevičarima ne biti frustrirani kad im je u ideologiji da rupe u proračunu samoposlužno rješavaju tako da nekome uzmu.
[/quote]

A sto kad nisu naucili pa otvorili neku FIMI mediju da ih financira, a proracunske rupe da skriju u ormaru s ostalim kosturima iz 90-tih na ovamo 😀

New Report

Close