Danas je na konferenciji za medije predstavljen koncept i vizija prvog hrvatskog ''Food Outlet-a'' koji je sa svojim radom započeo prije mjesec dana. Gđa. Maja Žamboki i g. Mario Žamboki pojasnili su kako je riječ je o start up kompaniji u kojoj se prodaje štok – višak robe proizveden u tvornicama, lom – oni proizvodi koji su oštećeni u proizvodnji ili kojima nije dobra ambalaža i rok roba – proizvodi pred istek roka trajanja.
Nažalost, danas u svijetu se baci ili propadne gotovo trećina proizvedene hrane ili oko 1.3 miljarde tona. Cilj ovog projekta je da se hrana ne baca. Godišnje se samo uništi 400 000 tona hrane u Hrvatskoj koja se nije prodala, a mogla je naći svoj put do krajnjeg korisnika.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Super! Sretno i samo naprijed!
Uvelike kasne jer svi supermarketi daju tjedne popuste od 50-90% na određene artikle.
Sretno!! Dobrim primjerom naprijed!! Evo jučer čitam u jednom austrijskom dnevniku kako RH ne iskorištava svoj izvozni potencijal jer su joj (RH) proizvodi naprosto preskupi. Razlog tome s jedne strane su preveliki apetiti hrv. proizvođača a s druge strane administrativni nameti, dakle država koja umjesto da potiče svoje poduzetnike, ona ih ometa i “operušava”. Isto tako napominju, a to je vezano uz ovaj članak, kako su cijene domaćih proizvoda osobne dnevne potrošnje daleko previsoki u usporedbi s troškovima proizvodnje i da takvom politikom RH gubi na domaćem tržištu i tako samo koči rast BDP-a. Jeftinijim domaćim proizvodima bi povećala potražnju domaće robe (samim time i prodaju), tako bi ne samo povećala BDP nego i ojačala slabašni proizvodni sektor u zemlji. Konstatiraju da se u Hrvatskoj često donose regulative koje jedino štete njoj samoj i nikome drugom. Pozadina takvih mjera je s jedne strane kratkovidnost i nestručnost organa, jer im je brza, mala zarada preča od dugoročne politike razvoja, kojom svi profitiraju u zemlji, od proizvođača preko konzumenta do same države u pogledu prihoda. Na kraju dolaze do zaključka da u Hrvatskoj zapravo jedino turizam daje prave rezultate i prihode a da za sve ostalo trebaju reforme koje će poticati proizvodnju i izvoz, jer RH umjesto da daje vjetar u leđa svom gospodarstvu, ona ga dodatno zadržava, svjesno ili nesvjesno. Bit će ovo drugo. Udio državnih tvrtki je dakako prevelik za jednu zemlju EU-a, koja misli ići putem ostalih zemalja, dakle nameće se privatizacija po modelu Slovenije. Onda tu imamo i državu koja se stalno upliće u rad gospodarstva te malo-malo mijenja pravila, stope, uvjete itd., što je apsolutno nepotrebno i štetno za gospodarstvo. Država određuje okvire a gospodarstvo obavlja sve ostalo unutar tih zakonskih okvira u korist sebe, svojih radnika, države i njenih građana. Država se mora prestati pretvarati i praviti kao da gospodarstvo ne zna što radi i kao da država bolje zna kako bi gospodarstvo trebalo funkcionirati. To pogrešno i štetno uplitanje i interveniranje odozgo samo unazaduje gospodarstvo i time cijelu zemlju u vremenima koja su povoljna da bi se napravio iskorak. Prilike za izvozom rijetko su kad bile bolje, treba ovo sad iskoristiti u punoj mjeri. Tko zna kad će sljedeća kriza, može već sljedeće godine doći. Tu neki jednostavno pored svih stabala ne vide šumu, kako bi Nijemci rekli.
Uključite se u raspravu